1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Evropa nejedinstvena po pitanju Libije

Zapad traži odgovor na pitanje kako se odnositi prema sukobima u Libiji i demokratskim promjenama u Sjevernoj Africi. Spominje se povećanje humanitarne pomoći, ali i mogućnost uvođenja zone zabrane letova iznad Libije.

Catherine Ashton u Evropskom parlamentu u Strazburu

Catherine Ashton u Evropskom parlamentu u Strazburu

Evropski parlamentarci su u raspravi, održanoj u srijedu (09.03.) pokušavali doći do odgovora na pitanja: Kako EU može pomoći u okončanju nasilja u Libiji? Kako može pomoći u svrgavanju Gadafija sa vlasti?

Grof Alexander Lambsdorff

Grof Alexander Lambsdorff

Opoziciona protuvlada (Nacionalno vijeće) u Bengaziju je protiv vojne intervencije iz inostranstva, ali je za uspostavu zone zabrane letenja. Samo, sa kojim mandatom? “Vijeće sigurnosti UN-a je podijeljeno”, kaže poslanik u Evropskom parlamentu grof Alexander Lambsdorff i dodaje: „Šta uraditi ako za to nisu Moskva i Peking? Tada moramo premostiti praznine u međunarodnom pravu. Moramo izvršiti svoju obavezu, a to je zaštita nenaoružanog stanovništva. To možemo uraditi uz pomoć Arapske lige, Afričke unije i aktivne uloge Evropske unije”.

Schulz: Intervencija bi riješila tek jedan problem

Socijaldemokrata, Martin Schulz, sumnjičavo dodaje: „Naravno da je jednostavno reći – intervenisaćemo brzo. Međutim, sama uspostava zone zabrane letenja znači da moramo donijeti i odluku da borbeni avioni sruše libijsko ratno vazduhoplovstvo. To su ratne mjere koje preduzima NATO. To možda rješava jedan problem u Libiji, ali te mjere bi izazvale dodatne mnogobrojne probleme u cijelom regionu.”

Daniel Cohn-Bendit

Daniel Cohn-Bendit

Izbjeglice su također bile jedna od tema. EU pomaže izbjeglice iz Sjeverne Afrike. Predsjednik kluba poslanika stranke Zelenih Daniel Cohn-Bendit kaže da će EU biti vjerodostojna tek kada prihvati te izbjeglice. „Postoji nekoliko miliona ljudi koje je UNHCR priznao kao izbjeglice. Dozvolimo im da dođu u Evropu. Ako to uradimo, poslaćemo jak humanitarni i politički signal. Tada će biti priznate naše vrijednosti, jer mi se zalažemo za te vrijednosti, za slobodu u Libiji, Tunisu i Egiptu”, kaže Cohn-Bendit.

Priznavanje protuvlade?

U sali su bila prisutna i dva člana prelaznog nacionalnog vijeća u Bengasiju. Njihova želja je da EU prizna Vijeće kao zvaničnog partnera u razgovorima. Međutim, za rumunskog socijaldemokratu Adriana Severina, je to prebrzo. „Moramo znati da nisu svi koji se bore protiv diktature demokrate. Ne mora značiti da su promjene uvijek dobre. Zato trebamo govoriti o dijalogu, angažmanu i humanitarnoj pomoći. Mislim da je prerano priznati Nacionalno vijeće kao zvaničnog partnera u pregovorima”, ocjenjuje Severin.

Bengazi

Bengazi

Mnogi su ipak za priznavanje toga vijeća i traže od visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton da se za to založi na vanrednom samitu EU u petak (11.03.), jer takvu odluku mogu donijeti samo šefovi država i vlada Evropske unije.

Autori: Christoph Hasselbach / Mehmed Smajić

Odg. urednica: Marina Martinović