1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Evropa mora preuzeti svoj dio odgovornosti za sigurnost

Američki predsjednik Bush je najavio restruktuiranje američke armije. Dio vojnika će biti povučen iz Evrope, uključujući i njih 30.000 iz Njemačke, dio iz Azije. Ovaj potez znači novo strateško razmatranje pozicije Evrope i Evropljana, ali donosi Bushu i poene u predizbornoj kampanji za predstojeće predsjedničke izbore, komentariše Petra Kohnen.

Bush je pred američkim veteranima najavio reforme vojske koje će imati posljedice i za Evropu

Bush je pred američkim veteranima najavio reforme vojske koje će imati posljedice i za Evropu

Evropa mora da nauči da na svoje ledja preuzme svoj dio odgovornosti za sigurnost. To je najvažniji zaključak koji se može donijeti nakon odluke SAD da reducira svoje trupe na Starom kontinentu. To podrazumijeva veću saradnju evropskih država na polju odbrane, razvoj zajedničkih strategija, te naravno poboljšanje opremljenosti jedinica naoružanjem.

Povlačenje američkih vojnika nije bilo iznenadjenje. Jedina preostala svjetska supersila prilagodila se tako novim sigurnosno-političkim izazovima današnjice i sutrašnjice. Evropljani, kao i ranije, reaguju isuviše sporo. Njima nedostaje volje za iskrenu saradnju, kako bi se zajednički starali za vlastitu i sigurnost susjednih regiona. Brojne sigurnosnopolitičke strategija i dalje se razvijaju u nacionalnim okvirima. Povlačenje američkih vojnika moralo bi se stoga iskoristiti kao nova šansa.

Ne treba doduše biti nepravedan - komandne strukture evropskih vojski trenutno rade na uspostavi zajedničkih jedinica za brzu intervenciju. One su preuzele mnogo veću vojnu odgovornost na Balkanu, a prisutne su i izvan Evrope, u Afganistanu naprimjer. Nakon dugih pregovora okončan je i projekat izgradnje evropskog lovačkog aviona "Eurofighter". Ali, taj projekat je već zapao u teškoće. Njemačka, Velika Britanija, Italija i Španija imaju probleme u namicanju svoga dijela sredstava za proizvodnju većeg broja ovih borbenih aviona. Evropljani nemaju dovoljno novca, zato je još važnije da se uspostavi vojno-politička saradnja.

Medjutim, čak i u slučaju da je ta saradnja izvrsna, evropsko krilo NATO-a će tehnički gledano još dugo zavisiti od Amerikanaca. Evropa, osim toga neće morati u roku od nekoliko dana stati na svoje noge, dobar dio američkih vojnika će ipak ostati stacionirano na Starom kontinentu. Osim toga će Amerikanci izgraditi nove baze u istočnoevropskim državama poput Bugarske ili Poljske.

Povlačenje američkih vojnika iz Njemačke nema veze sa odbijanjem vlade u Berlinu da učestvuje u ratu u Iraku. Berlin je već mjesecima ranije obaviješten da predstoji povlačenje. Njemački kancelar Schröder i ministar odbrane Struck su pokazali razumijevanje za takvu odluku, a jedan od razloga za to jeste što i sama njemačka vojska stoji pred reformom. Ipak, američkih vojnika će i dalje biti u Njemačkoj. Realizacija plana povlačenja počinje tek 2006. i trebalo bi da traje četiri godine. Za poredjenje prvi talas povlačenja američkih vojnika se desio još početkom devedesetih. Na taj način je od prvobitno skoro četvrt miliona američkih vojnika u Njemačkoj ostalo samo njih 73.000. Odlazak Amerikanaca će osjetiti posebno savezne zemlje Bavarska, Baden-Württemberg i Hesen. Tamo će biti zatvoreno oko 80.000 radnih mjesta.

Inače, Evropa nije jedini kontinent s kojeg će biti povučene američke trupe. Povlačenja će biti i u Aziji, a svrha je da se ameriöke snage restruktuiraju kako bi bile spremne za krizni menadžment u cijelom svijetu i za borbu protiv medjunarodnog terorizma.

Na ovaj način Bush ne samo da nije razočarao američke sigurnosne partnere u svijetu, nego je prikupio i veliki broj poena na domaćem terenu, u predizbornoj kampanji. Time je Georg Bush ostao vjerodostojan u svom pohodu protiv svjetskog terorizma. Osim toga stacioniranje većeg broja vojnika kod kuće štedi novac koji može da se iskoristi za otvaranje novih radnih mjesta u samim SAD.