1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Evropa danas

U ovom izdanju rubrike «Evropa danas» govorimo o odnosu centralne Azije i EU, prenosimo dio razgovora sa Olijem Rehnom, a za vas smo posjetili mjesto gdje se obućavaju buduće njemačke diplomate.

default

Evropska unija se drži svojih obećanja prema zemljama jugoistočne Evrope, premda je oprezna prema novim obavezama kako bi izbjegla prekoračenje svojih kapaciteta, izjavio je komesar EU za proširenje Olli Rehn, govoreći na konferenciji u Berlinu posvećenoj njemačkom predsjedavanju Unijom u proteklih šest mjeseci.Ren kaže da je EU odgovorna za budući status Kosova kao dijela Zapadne Evrope, koji definitivno ima evropsku perspektivu:

EU-Kommission kritisiert Türkei - Bericht Oli Rehn

„Ako pogledate geografsku kartu, Zapadni Balkan je nakon ulaska Bugarske i Rumunije u Evropsku Uniju, postao njeno predvorje. A njegov dio jeste i Kosovo. Ni Rusija ni Sjedinjene Američke Države nemaju toliko uticaja na odluku o Kosovu kao što to ima Evropska Unija. Otuda težimo postizanju multilateralnog riješenja za Kosovo.“

Komesar za proširenje EU Oli Ren istakao je značajan učinak Njemačke tokom predsjedavanja Vijećem Evropske Unije:

„Njemačko predsjedavanje je učinilo dosta u vezi sa proširenjem Evropske Unije kao i njene vanjske politike. Na primjer, Njemačka je značajno doprinijela obnovi pregovora Srbije sa Evropskom Unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. To je posebno važno za Srbiju koja prolazi kroz težak politički period. Trenutno pregovaramo o sporazumu o pridruživanju, i ako sve dobro prodđ, mogli bismo da okončamo razgovore tokom ove jeseni.”

Oli Ren je također istakao da su upravo završeni pregovori sa Skopljem o viznim olakšicama:

“Ubuduće će vize biti jeftinije i lakše dostupne za građane. To prije svega važi za studente i učenike, dok će vizna taksa važiti za ostale kategorije građana. Sporazum će važiti od januara sljedeće godine. Istovremeno radimo na tome da omogućimo kretanje građana bez viza između Zapadnog Balkana i zemalja Evropske unije.”

Centralna Azija važna za EU

Do prije 15 godina, komunikacija EU sa zemljama centralno-azijskog regiona se odvijala preko Moskve.Od kako više ne postoji Sovjetski Savez, Brisel je dobio pojedinačne partnere u razgovorima u pet nezavisnih država. Za vrijeme Njemačkog predsjedavanja EU, porastao je interes za održavanjem kontakta sa Kazahstanom, Uzbekistanom, Kirgistanom, Turkmenistanom i Tadžikistanom. Posljednji dokaz za to je nedavni sastanak njemačkog ministra vanjskih poslova Štajnmajera sa njegovim kirgistanskim kolegom po dužnosti Karabajevim u Berlinu.

Karte Zentralasien Turkmenistan Hauptstadt Asgabat Quelle: DW-WORLD

Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan, Turkmenistan i Tadžikistan bile su samo bijele fleke na diplomatskoj mapi Evrope. Putovanjem u taj region je njemački ministar spoljnih poslova Frank Walter Steinmeier podigao diplomatske odnose Evope sa tim bivšim sovjetskim zemljama. Postavljena je nova evropska strategija. Najviši evropski zvaničnici su u martu 2007 putovali u taj region i sreli se sa čelnicima svih pet zemalja.

«Ovaj region je važan i u energetskom smislu, jer je bogat izvorima energije»,rekla je Benita Ferrero Waldner, komesarka EU za spoljnu politiku označivši time i glavni evropski interes u regionu: Potraga za novim snabdjevačima energiom. To je uvidio i predsjednik Kazahstana Nursultan Nasarbajev:

«Očigledan je interes Evrope za strategijskim izvorima energije. S jedne strane mi smo proveli brojne reforme a s druge strane će Evropa četvrtinu svojih potreba za energijom namirivati iz kaspijskog regiona».

Ali u maju je došlo do poteškoća. Uprkos prijateljskih tonova, Kazahstan i Turkmenistan su se odlučili na izgradnju naftovoda prema ruskim idejama. Prijedlozi EU i SAD su odbačeni. U stateškim premišljanjima ne igra samo energija ulogu, kaže Angela Merkel:

«Treba samo pogledati na mapu. Trougao između Rusije, Kine i EU. Imamo interes da sa regionom uspostavimo dobrosusjedske odnose».

EU se nada da će iz regiona ostvariti uticaj na Iran i Afganistan. Oko kaspijskog mora propagira se relativno umjereni islam koji, prema Beniti Ferrero Waldner, treba ohrabrivati:

«Centralna Azija je blizu Afganistana. Odatle je dolazilo mnogo nestabilnosti prema Evropi. Mi moramo izgraditi stabilnost. I zbog toga se moramo dalje baviti tim zemljama».

Od početka 90 godina do 2013 planira Evopra u region upumpati 2 milijarde evra programa iz oblasti obrazovanja, raznih treninga i projekata. U svim zemljama EU želi imati svoje ustanove. Jer konkurencija iz Rusije, Kine ili Japana ne spava.

Kako se obučavanju buduće njemačke diplomate?

Postati diplomata i raditi u drugim zemljama, san je mnogih apsolvenata na Univerzitetima. Međutim, put do tog usmjeha je trnovit: Kriteriji kod odabira su dosta strogi,a samo najbolji dobijaju mjesto na Akademiji ministarstva vanjskih poslova u Berlinu. Tamo se trenutno za poslove u službi njemačke vanjske politike trenutno priprema 35 diplomata.

Symbolbild Gemälde; Tafel; Bild; Seminar; Lehrer; Professor; Mann; Mensch; Theologie; Unterricht; lernen; erfahren; Schule; Ausbildung; Studien; Studium;

Akademija ministarstva vanjskih poslova se nalazi u jednom veoma idiličnom mjestu. Ovdje se tako reći, bruse buduće diplomate. Oni ovdje, prije nego što budu poslani u ambasade u Rimu, Minsku ili Adis Abebi još jednom prikupljaju snagu i energiju. Međutim, to je samo djelimično: satnica rada atašea je ispunjena,a danas je na programu politika. Kristian Doktor, jedan od 35 atašea, ide u prostoriju gdje se održava nastava.

«Ne mogu reći da nekad ne osjetim želju da se u toplim ljetnim danima okupam u obližnjem jezeru, a da baš u tom trenutku imam politički seminar».

Za uživanje se mora sačekati, trenutno se, dok napolju sija sunce, treba koncentrisati na diskusiju o politici naoružavanja. Onaj ko biva ovdje obučen, treba da je završio fakultet i ovdje je samo na jednogodišnjem kursu.

«Na početku smo imali kurs komunikacije, zatim smo imali kurs retorike, a nakon toga smo započeli sa kursom engleskog i francuskog jezika. Također smo se bavili i istorijom. Za sedam dana smo prošli istoriju Njemačke od 1871 godine pa do danas».

Kompletna nastava, smatra Kristian Doktro nije naporna, šta više. Nakon što je završio studij prava, ovaj 28-mo godišnjak je godinu dana radio u ministarstvu vanjskih poslova.

«Ministarstvo vanjskih poslova je veoma dobar poslodavac. Ne postoji zanimanje u kojem bi čovjek mogao obići toliko zemalja svijeta».

Da bi dobio jedno od 35 mjesta na Akademiji ministarstva vanjskih poslova, Kristijan Doktor je morao iz igre izbaciti oko 1.500 prijavljenih kandidata. Onaj ko želi biti diplomata, mora biti spreman da će svake tri godine raditi u nekoj drugoj zemlji. Stefan Biederman je instruktor na akademiji.

«Zato uvijek govorimo o životnoj a ne o poslovnoj odluci. Ovdje se ne može govoriti o jednom laganom poslu gde će biti dosta vremena za privatni život, familiju, rodbinu i prijatelje».

Za vrijeme ručka u kantini, nađe se dovoljno vremena da se sa ostalim atašeima porazgovara o predpostavkama, prednostima i nedostacima u novom diplomatskom životu i nada «da ćemo se kao grupa kroz dugogodišnji diplomatski posao međusobno pomagati. Partner u razgovoru je potreban na svim nivoima, kako poslovnom tako i onom običnom, ljudskom. Posebno je važno da to automatski postignemo kroz zajedničku obuku jer smo ovdje zajedno, zajedno slavimo i zajedno se bavimo sportom».

Za vrijeme obuke na Akademiji u Tegelu, buduće diplomate ne upoznaju samo onu slobodniju stranu života nego i ostale kolege. Zato je instruktor Stefan Biederman protiv burnih žurki.

«One traju do jutarnjih sati. Pravila Akademije nalažu da su svi ujutro u 08 sati na nastavi ponovo u odijelima i sa kravatama».