1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

„Evropa danas“

U današnjem izdanju rubrike „Evropa danas“ prenosimo vam reakcije iz Brisela na ponovno oživljenu debatu o broju i zadacima zaposlenih u institucijama EU. Takođe govorimo i o razmjeni podataka između SAD i EU o putnicima koji iz EU lete za SAD, a prenosimo vam i reportažu sa Checkpointa Kapitan Andreevo na bugarsko-turskoj granici

default

Ferhojgen: manje komesara i manje generalnih direktora

Iznenađenje i razočarenje – ovako bi se mogle sažeti reakcije mnogih službenika Evropske komisije na oštre kritike koje im je uputio potpredsjednik Evropske komisije i povjerenik za industriju Ginter Ferhojgen. On je ovih dana progovorio o stalnoj borbi za vlast i moc u zdanju Evropske komisije u Briselu gdje osim 25 povjerenika radi i oko 2.000 službenika. Osim toga tu je i još 22.000 službenika koji rade u drugim zgradama Evropske komisije. Svi oni zajedno se brinu da se zemlje clanice pridržavaju postojecih evropskih zakona i sporazuma, ali i da se pripremaju i novi prijedlozi zakona. Najvažnija zadaca povjerenika u međuvremenu je postala kontrola ove institucije, smatra Ferhojgen.

Ovakve izjave su pretjerane i prenapuhane, smatraju pojedini europski službenici u Bruxellesu, a o nekakvoj stalnoj borbi za vlast i moc ne može biti ni govora, istice Markus Holzer, austrijski službenik koji vec sedam godina radi u Europskoj komisiji, trenutno kao voditelj odjela u opcoj upravi za poljoprivredu.

„Smatram da svaka organizacija treba i odredenu mjeru napetosti koja je djelomicno i vrlo plodna za obje strane“.

Ono što se zapravo dogada unutar Europske komisije zapravo su uobicajne napetosti koje postoje i izmedu ministara, državnih tajnika i službenika razlicitih ministarstava u clanicama, doznaje se iz diplomatskih izvora u Buxellesu uz dodatak da najnovija Verheugenova kritika službenika Europske komisije vjerojatno ima nekakvu drukciju pozadinu i razloge. Neki kažu da je Verheugen frustriran zbog resora kojeg trenutno ima. Umjesto da vodi vrlo važan resor kao što je to cinio u Prodijevoj komisiji – Verheugen je tada bio povjerenik za proširenje – u Barrosovoj komisiji Verheugen se mora boriti protiv birokratskih pravila koja vrijede na podrucju industrije, smatra Leopold Maurer koji je još davno u Evropskoj komisiji suradivao s Ferheugenom.

„Može se jednom dogoditi, a to nam je poznato i iz naših zemalja clanica, da se ministri razljute na svoje službenike, pa stoga mi se cini da se ovdje radi o slicnom ispadu gnijeva, jer se stvari ne odvijaju onako kako bi Verheugen to htio“.

Verhugenova tvrdnja i optužba da europski službenici žele preuzeti kontrolu u Bruxellesu, to odbacuje i bivši povjerenik zadužen za poljoprivredu, Franz Fischler. Borbe za vlast izmedu povjerenika i direktora opcih uprava bile je do uvijek, ali ne i kod Fischlera.

„Toga je u prošlosti bilo, ali kako to vec biva u životu, za sukob su uvijek potrebne dvije strane. Jedna strana sama ne može se sukobiti. Stoga je važno da se sukobljene strane jedna drugoj približe. Možda je to ovoga trenutka teže nego što je to bio slucaj dok sam još ja bio clan Europske komisije“, zakljucuje Fischler.

Službenici ne dopuštaju Verheugenove napade i ne odobravaju nacin kritike i uzvracaju. Predstavnik sindikata i najsnažnijeg udruženja zaposlenih u Europskoj komisiji od Verheugena je cak zatražio da podnese ostavku. Sam Verheugen pak ne pomišlja na takav korak vec je samo još jednom potvrdio svoju kritiku uz dodataka da je u Europskoj komisiji ali i medu vlastitim suradnicima naišao na veliko odobravanje svojih kritika. Verheugen je osim toga porucio kako namjerava ostati povjerenik do 2009. godine.

EU od naredne godine mijenja granicu

01.Januara naredne godine, Bugarska i Rumunija postaju punopravne članice EU. Nakon proširenja EU na istok, prije dvije godine, došlo je i do pomjeranja granice EU. Od naredne godine, ona će doživjeti još jedno pomjeranja, ovaj put do crnog mora. Bugarska će tada 1.600 kilometara svoje granice dijeliti sa susjedima koji još uvijek nisu članovi EU, Makedonija, Srbija i Turska, što je za samu Bugarsku, veliki izazov. Posebno kada se radi o sujednoj Turskoj koja već godinama teži ulasku u Uniju, što je dakle kapija za srednji istok. Ili obratno, to je i kapija prema EU. Mareike Röwekamp je nedavno posjetila područe između Bugarske i Turske i evo šta je zabilježila.

Checkpoint Kapitan Andreevo, početak je oktobra. Subota popodne: cesta koja povezuje Bugarsku i Tursku pretežno je prazna. Ponekad prođe pokoji kamion ili atutomobil natovaren do krova, i to je sve. Nalazimo se na «ničijoj zemlji», dijelu koji se nalazi između bugarske i turske granice.

«Trenutno nije sezona. Ona je uglavnom od Juna do Septembra. Mnogi bivši radnici na privremenom radu iz Njemačke ili Holandije putuju svojim kućama u Turskoj. Uglavnom preko vikenda, petkom ili nedjeljom uvečer».

Priča Rumen Mitev, osoba koja je odgovorna za ovaj Checkpoint koji je formiran 90-tih godina i važi za jedan od najvažnijih graničnih prelaza u regionu. Ovdje prolazi panevropski saobraćajni koridor IV koji povezuje Evropu i Aziju. Put koji vodi do Checkpointa je skoro asfaltiran. EU je obezbjedila sredstva za saobraćajne znakove i signalizaciju, jer od naredne godine, ovdje počinje EU.

«Ovdje je zaposleno 28 osoba. One rade na kontroli pasoša i automobila automobila.».

Drugi put osim ovog skoro da ne postoji. Razlog tome je što se Checkpoint nalazi u močvarnom području i oni koji ilegalno žele preći granicu, odnosno ući u EU, svoju sreću moraju okušati prelaskom rijeke Marica prema Grčkoj, udaljenom otprilike 500 metara od ovog mjesta.

Kroz ovaj tursko-bugarski Checkpointu je u proteklih godinu dana prošlo pet miliona i 800.000 ljudi. U poređenju sa istim periodom prošle godine, ovaj broj se povećao za više od četiri puta. Na pitanje, hoće li se ulaskom Bugarske u EU, rapidno povećati i frekvencija saobraćaja, Mitev odgovara:

«Mi već planiramo kako da postupamo sa povećanom frekvencijom saobraćaja. Razmišljamo o povećanju broja kontrolora, patrola i graničara».

Povećanje broja graničara kao i opremanje graničnih prelaza je dio jednog velikog projekta EU. EU za osiguravanje bugarske granice izdvaja 35 miliona eura. Većina sredstava odlazi na tehničke uređaje , ali i na izgradnju puteva.

«Izgradnja ide dalje. Upravo smo okončali izgradnju puta.Ovdje na bugarskoj strani imnamo četiri trake. Nažalost, turska strana još nije uspjela završiti svoj dio posla. Sada čekamo novu opremu i kompijuterski sitem», priča Rumen Mitev, graničar na Checkpointu Kapitan Andreevo.

Audio i video zapisi na tu temu

  • Datum 13.10.2006
  • Autor Rubriku uredio i vodio Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVTz
  • Datum 13.10.2006
  • Autor Rubriku uredio i vodio Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVTz