1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

„Evropa danas“

U ovom izdanju rubrike „Evropa danas“ govorili smo o EU koja se želi odlučnije bori protiv ilegalnog useljavanja. Bilo je riječi o tome kako unaprijediti suživot muslimana i ne muslimana u Njemačkoj. Jedna od tema je bilo i evropsko tržište na kojem vlada protekcionizam

default

Ministri unutrašnjih poslova EU donijeli odluku prema kojom se EU želi odlučnije boriti protiv ilegalnog useljavanja.

Bande koje se bave krijumcarenjem i trgovinom ljudi ubuduce ne bi trebale imati šansu da svoju robu zvanu covjek krijumcare u EU. Ministri unutrašnjih poslova zemalja clanica Unije dogovorili su se da se što je moguce prije, cak i u narednim sedmicama, znatno pooštri kontrola ilegalnih migranata. Jer, sa novim talasima izbjeglica prije svega iz Afrike, racuna se najkasnije pocetkom aprila. Njemacki ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Scheuble naglasio je istovremeno suzbijanje kriminala i migracije izuzetno važno:

“Želimo intenzivirati saradnju izmedu Evrope, EU i maticnih ili tranzitnih zemalja kako bi smo ilegalnu migraciju uspješnije i efikasnije suzbili i kako bi smo kriminalnim krijumcarskim bandama oduzeli podlogu na kojoj je zasnovan njihov posao. Trebamo biti u situaciji da ilegalne useljenike brzo vratimo jer brz povratak je jedan od najvažnijih doprinosa koji ce potkopati atraktivnost posla trgovcima ljudima i krijumcarskim bandama.“

27 clanica EU su ocigledno spremne da daju svoj doprinos u borbi protiv ilegalnog useljavanja. Agencija za nadzor Frontex ce biti dodatno opremljena. Pored ostalog ce joj se na raspolaganje staviti helikopteri i gliseri kako bi brže mogla izvoditi patrole.

Pocetkom godine je nadležni komesar, Italijan Franco Frattini u jednom pismu zemlje clanice zamolio za pomoc. Ta molba bila je uspješna:

“Nakon deset dana imao sam 19 pozitivnih odgovora.”

I Berlin želi ispuniti svoje obaveze. Postoji medutim jedan mali problem. Naime gliser koji njemacka vlada treba staviti na raspolaganje, može se koristiti samo u vodama sjevernog mora. Vecina ilegalnih useljenika dolazi medutim iz južnih zemalja.

U Briselu je još jednom naglašeno da je borba protiv ilegalnog useljavanja samo jedan aspekt sveobuhvatne migracione politike EU. Istovremeno 27 zemalja clanica žele boljom obrazovnom politikom u zemljama porijekla, ciljanim viznim olakšicama i odredenim razvojnim projektima olakšati legalno useljavanje u EU.

Kako unaprijediti suživot muslimana i ne muslimana u Njemačkoj ?

Islam je dio sadašnjosti i budućnosti u okviru zapadne demokratije. Muslimani u Evropi i Njemačkoj pozvani su da aktivno sudjeluju u zajedničkoj izgradnji te budućnosti. To podrazumijeva obostrano prihvatanje i angažman. Fondacije CDU i Zelenih zajedno sa njemačkim centralom za političko obrazovanje u Berlinu su ovih dana upravo zajednički pokušali odgovoriti na pitanje šta Muslimani kao ravnopravni članovi društva i države mogu sami doprinijeti u medjusobnom razumijevanju i saradnji.

Muslimani i ne muslimani u Njemačkoj žive zajedno preko 40 godina. Među 3 miliona i 200.000 muslimana je 2 i pol miliona muslimana turskog porijekla, zatim slijede muslimani iz Bosne i Hercegovine i Irana. Prema riječima Ralfa Fuksa, predsjednika fondacije Heinrich Boehl, razlog za održavanje konferencije u Berlinu je taj što su se muslimani u Njemačkoj, koji uglavnom imaju migrantsku pozadinu, neki više a neki manje integrisali u njemačko društvo.

« U osnovi se radi o tome da muslimanski imigranti postanu njemački državljani koji će se identifikovati sa ovom demokratijom i ovim društvom. S druge strane i ovo društvo njih treba prihvatiti tako što ih u startu neće osuđivati i diskriminirati».

Također se podrazumijeva da onaj ko je njemački musliman mora biti prihvaćen kao građanin hrićanskog porijekla ili kao građanin koji sebe deklariše kao ateistu. Međutim, od toga je Njemačka prilično udaljena iako je ministar unutrašnjih poslova Šojble na posljednjoj konferenciji posvećenoj islamu rekao, citat: «Islam je dio Njemačke i Evrope, dio naše današnjice i budućnosti», završen citat.

«Uprkos primjetnom konfliktnom potencijalu nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington i mnogobrojnih svakodnevnih problema, suživot migranata sa domaćim stanovništvom je iznenađujuće dobar», kaže predsjednik fondacije Heinrich Boehl.

Generalni sekretar fondacije Konrade Adenauer, Wilhelm Staudacher kaže da politika u Njemačkoj već dugo oklijeva suočiti se sa temom «migracija» i «integracija». U prošlosti se diskusija uvijek vodila oko toga koji problemi su povezani sa useljavanjem i integracijom. «Konačno se mora udaljit od ove rizične diskusije», kaže Staudacher.

U prevazilaženju problema pomaže i bolje upoznavanje drugih. Tome bi trebali doprinijeti turski Imami koji su za dolazak u Njemačku pripremljeni od strane fondacije Konrad Adenauer.

«Prvih pedeset imama koje smo pripremili za dolazak u Njemačku su tu. U naredne tri godine će svaki Imam koji se nalazi u Njemačku i oni koji će doći iz Turske, biti priremani od Fondacije Adenauer i Gete Instituta».

Mladi politolog, Klemense Delmas već treću godinu sa prijateljicom turskog porijekla vodi internet projekat pod nazivom «Muslimische-Stimmen.de». Ona kaže da se mnogi muslimani i Njemačkoj ne osjećaju zastupljenim od strane postojećih muslimanskih krovnih udruženja ali o temama «Integracija» i «Identitet» rado žele dati svoj glas.

« Primjetili smo da je mnogo mladih ljudi oduševljeno ovim projektom jer u diskusiju žele unijeti manje emocija, a više humora ili umjetnosti».

Prema riječima vođe saveznog ureda za političko obrazovanje, Thomasa Krugera, ljudi koji pronađu svoje mjesto u ovom demokratskom društvu su veliki izazov za budućnost. S tim u vezi je veoma važno da senaprimjer javne ustanove kao što su obdaništa, škole i kulturen ustanove, jače uključe u ove izazove kako bi se izbjeglo nastajanje paralelnog društva.

Evropskim tržištem vlada protekcionizam

Evropska Unija je tržište i upravilu na tržištu važe principi uzajamnog priznavanja. Konkretno to znači da je ono što je dozvoljeno u EU, mora biti dozvoljeno za prodaju i izvan nje. Međutim, realnost izgleda sasvim drugačije. Međutim, pojedine zemlje članice se dodatnim nametima ne pridržavaju ovih principa.

Proizvođači aluminijskih kuhinjskih lonaca iz zemalja članica EU koji su poznati u svijetu, svoje proizvode ne smiju prodavati u ostalim zemljama članicama Unije. Razlog je što se ne pridržavaju pravila predviđenih nacionalnim testiranjima. Danska recimo u objektima dozvoljava upotrebu električnih prekidača samo domaćih proizvođača. Komesar EU za industriju, Ginter Ferhojgen, navodi treći primjer.

„Za bicikla je stvar posebno komplikovana. Zemlje čanice teže ka tome da se jasno zna kakvo svjetlo mora imati jedno biciklo, kakve kočnice, ili dali biciklo smije ili ne smije imati zvonce“.

Iako EU teži ka neograničenom evropskom tržištu, sve i ne funkcioniše tako dobro i jednostavno. Pojedine zemlje članice i dalje nacionalnim nametima nastoje sa svog tržišta udaljiti konkurenciju iz ostalih zemalja. Kao razlog tome sve češće navode javne interese, ili zaštitu zadravlja ili okoline.

„ Imamo osjećaj da se jednostavno želi otežati ili spriječiti ulazak na tržište određene zemlje, dakle riječ je o protekcionizmu“, kaže Ginter Ferhojgen koji zahtijeva da se okonča sa pomenutim protekcionizmom. Zato je u srijedu u Briselu predložio nacrt zakona kojim se u buduće trebaju spriječiti otežavanja na evropskom tržištu.

Najvažniji element planiranog zakona je taj da ubuduće proizvođač ne mora slati dokaz da njegov proizvod odgovara dodatnim dopunama u ostalim zemljama članicama EU. Same zemlje moraju dokazati da njihovi zahtjevi imaju pravnu osnovu i da ne vode ka tome da se oteža život inostranoj konkurenciji.

Audio i video zapisi na tu temu

  • Datum 16.02.2007
  • Autor Uredio i vodio: Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVRw
  • Datum 16.02.2007
  • Autor Uredio i vodio: Mehmed Smajić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVRw