1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Eurozona traži da Grčka kaže šta želi?

Krizna sjednica u Briselu: nova grčka vlada eurozoni mora da objasni kako zamišlja da finansira zemlju. Bez novih kredita i nadzora Trojke. Za to je ostalo malo vremena.

Od ove srijede će posudba novca za grčke banke biti otežana i skuplja. Evropska centralna banka (ECB) neće više grčke vrijednosne papire uzimati kao garanciju za kredite. Državne obveznice, koje na finansijskim tržištima imaju oznaku "smeće" je Centralna evropska banka do sada iznimno prihvatila kao pokriće jer se Grčka nalazila u programu pomoći eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda. Kao tzv "programska zemlja" Grčka je zadovoljavala određene kriterije povjerioca. No, drugi program pomoći za Grčku ističe 28. februara. S obzirom da je nova grčka vlada saopštila da postojeći program ne namjerava okončati po pravilima kao i da ne želi uzimati novi program pomoći, predsjednik ECB Mario Draghi je, poštujući pravila svoje banke, povukao konsekvence koje je morao . A to znači da nema više novca za grčke obveznice.

Kako grčke banke ne bi imale problem sa likvidnošću, one mogu posegnuti za programom Evropske centralne banke "ELA". Grčka centralna banka može bankama posuđivati novac ali na sopstveni rizik i po većim kamatama nego do sada. Glavni ekonomista Evropske centralne banke Peter Praet je u utorak u Lisabonu još jednom podvukao da je "ELA" prelazni program za hitne i vanredne situacije. On je dodao da je to samo program za prebrođavanje i da "ELA" po svojoj definiciji ne može biti trajno rješenje za finansiranje Grčke. Ukoliko mnogi vlasnici računa u Grčkoj dođu na ideju da brzo podignu svoj novac i zatvore svoje račune, banke bi vrlo brzo mogle doći u velike poteškoće. Jedan visoko pozicionirani bankar iz Atine je agenciji Reuters rekao da proteklih nedjelja nije došlo do odliva kapitala.

Eurozona očekuje prijedloge iz Atine

S obzirom na zaoštravajuću finansijsku situaciju u Grčkoj ministri finansija 19 zemalja eurozone sastaju se na hitnom sastanku u Briselu. Predsjedavajući eurozone, nizozemski ministar finansija Jereon Dijsselbloem želi da od novog grčkog ministra finansija Janisa Varoufakisa sazna, kako on zamišlja da sanira Grčku. Varoufakis je posjetio mnogobrojne evropske metropole, ali je njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble nakon razgovora s njim rekao da mu nije jasno šta grčki ministar finansija hoće i kako bi to sve trebalo funkcionirati. Varoufakis isto kao i grčki premijer Alexis Tsipras odbacije dalje kredite pomoći po dosadašnjim uslovima. Iz drugog programa pomoći, koji je još na snazi, Grčka bi mogla uzeti još 1,8 milijardi eura. Umjesto toga Yanis Varoufakis moli da mu se omogući prelazni kredit do juna. Do tada bi grčka vladajuća koalicija, sastavljena od radikalne ljevice i populističke desnice, mogla predstaviti sveobuhvatan program. Koliki bi trebao biti prelazni kredit i pod kojim uslovima bi bio uzet još nije jasno.

Griechenland Athen Parlament Regierungsansprache Alexis Tsipras

Grčkom premijeru Ciprasu, kažu eksperti, u jednom se može vjerovati: da će se ozbiljno boriti protiv utaje poreza

Premijer Aleksis Cipras kaže da je to za obje strane povoljnije rješenje. Navodno je predstavljen program sanacije od deset tačaka, koje Evropska komisija u Briselu, međutim, još nije dobila na uvid. Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je u intervjuu za DW u ponedjeljak rekao da Grčka ne može samo isticati zahtjeve već da mora sklapati kompromise. "To je stvar gospodina Ciprasa. On se sadržajno mora očitovati i to tako da dogovor bude moguć. Potrebno je da se uzajamno pokrenu obje strane, ali to ipak ne može biti totalno simetrično", rekao je Juncker.

Kriza demokratije?

Evropski poslanik Dimitrios Papadimoulis, član pokreta Siriza grčkog premijera Ciprasa, zatražio je od eurozone da donese mjere, koje bi grčke dugove napravili podnošljivim i kako je rekao "nosivim". Predsjedavajuća kluba poslanika Lijevih u Evropskom parlamentu, kojem pripada i Siriza, vidi čak opasnost za demokratiju u Evropi, ukoliko se ne olabave mjere štednje. "Grčki birači su glasali protiv politike sanacije koju vodi eurozona", rekla je Gabi Zimmer. "Proteklih dana sam imala utisak da dio odgovornih u EU još nije shvatio da mi nemamo samo posla sa političkom krizom u EU, već i da je ekonomska i finansijska kriza najuže povezana sa krizom demokratije u Evropskoj uniji."

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker rekao je za DW da on na programu nema izlazak Grčke iz eurozone. Dodao je i da je tri godine, kao šef eurozone, proveo trudeći se da zadrži Grčku u zajedničkoj monetarnoj uniji. Grčki ministar finansija Varoufakis zaprijetio je u jednom intervjuu da bi Grčka, ako bi bila prisiljena da izađe iz eurozone, ostatak zemalja eurozone mogla povući u provaliju. Diplomati EU očekuju u Briselu dugu i kontraverznu sjednicu zemalja eurozone. U četvrtak će se sa Grčkom pozabaviti i šefovi država i vlada. Odluke, kako je rekao šef eurogrupe Jereon Djisselbloem, moraju pasti do 16. februara. Onda će se predstavnici 19 zemalja eura ponovo sastati u Briselu. Ukoliko Grčka ne bude željela produženje programa pomoći, koji okončava 28. februara, onda je period od 16. do 28. februara potreban kako bi se to praktično sprovelo u djelo. Konačno o ovom koraku odlučuje grčki parlament, njemački parlament Bundestag kao i parlamenti drugih zemalja članica eurozone.

Griechenlands Finanzminister Varoufakis in Berlin 05.02.2015

Grčki ministar finansija Varoufakis u Berlinu 5.02.2015

Jedan od rijetkih konkretnih koraka grčke vlade bila je najava odlučne borbe protiv utajivača poreza. To dosadašnjim partijama, zbog uske povezanosti sa moćnim privrednim i drugim interesnim grupama, nije pošlo za rukom. Briselski ekonomista Zsolt Darvas smatra da Syriza može održati ovo obećanje. " Syriza bi na tom polju mogla postići mnogo, jer je utaja poreza u Grčkoj tako raširena pojava, da bi se pravilnim i pravednijim ubiranjem novca moglo prikupiti puno više para, kojima bi se obezbijedilo funkcionisanje države i pomoglo privredi da stane na noge", rekao je Darvas Darvas, sa "Bruegel" Instituta u Briselu. Evropski poslanik iz redova konzervativaca Markus Ferber (CSU) sa skepsom gleda na zahtjeve nove grčke vlade za oprostom duga i prelaznim kreditom. "Investicije u Grčkoj su već sada moguće. Nama ne nedostaje ideja za njihovu realizaciju. Nama je u Grčkoj potrebna uprava koja je u stanju da ta sredstva usmjeri ka ljudima, da inicira i dopusti da u zemlju uđu investicije. Ukoliko gospoda Varoufakis i Cipras to omoguće, onda će Grčka procvjetati.