1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Euroskepticizam unutar pravoslavne crkve

Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi članak pod nazivom "Istočni Evropa podijeljena po vjeri". U jednom broju zemalja vjera je povratila stari sjaj a u drugom se vjerski preporod drži u granicama.

default

Manastir Gračanica na Kosovu

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je, nakon pada "željezne zavjese" 1989., vjera u postkomunističkim zemljama vrlo brzo povratila svoj stari sjaj i reputaciju. Ako se u obzir uzmu rezultati naučnih studija, ispada da je stanovništvo Istočne Evrope sve religioznije a njihove novoosnovane ili reorganizirane crkve sve moćnije. Časopis "Istočna Evropa" kritički je ispitao ovakvo poimanje stvari. Sociolog i ekspert za religiju Detlef Polack je na osnovu ispitivanja javnog mnijenja ustanovio različite tendencije. Tako je vjerski preporod u Sloveniji, Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Istočnoj Njemačkoj umnogome stao. Suprotno tome, u zemljama poput Hrvatske, Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Albanije i Rumunije povećan je trend vezivanja za crkvu.

Vjerski preporod

Blitz überm Kreuz

U nekim zemljama istoka i jugoistoka Evrope došlo je do snažnog jačanja uticaja crkve, u drugim ne

"Restriktivni crkveni zakoni, doneseni proteklog desetljeća u Rusiji, nisu zaustavili vjerski preporod. Za razliku od Rusije, Slovenija, Češka i Poljska su tokom protekle decenije doživjele intenzivniju modernizaciju, spojenu sa sekularizacijom i individualizacijom odnosa prema vjeri, što objašnjava činjenicu da nije došlo do dodatnog jačanja crkve. Pri tome, kako ističe sociolog Detlef Polack, iskristalizirala se kategorija mladih ljudi, koji ne potiču iz religioznih porodica, ali koji se interesuju za vancrkvene vjerske forme i sadržaje. To je fenomen koji sociologija i fenomenologija vjere do sada nije poznavala. Ali tradicionalno jake pravoslavne crkve, koje imaju veliku ulogu u društvu, nisu pošteđene prilagođavanja. Iako su se nekad izrazito kritično odnosile prema evropskim integracijama i čak otvoreno odbacivale takve procese, takav stav su sada promijenile. Tako, prema navodima eksperta za pitanja religije Vasiliosa N. Makridesa, pravoslavne crkve Rusije, Grčke, Rumunije i odnedavno Kipra imaju svoje predstavništvo u Briselu."

Ambivalentno odobravanje

"I pored toga se odnos pravoslavnih crkava prema EU može okarakterisati "ambivalentnim odobravanjem". Istorijsku dimenziju evropskog ujedinjenja ove crkve uglavnom priznaju ali im smeta sekularni, individualistički i multikulturalni karakter, koji asocira na postprosvjetiteljsko hrišćanstvo, koje je u suprotnosti sa vjerskim postulatima pravoslavne crkve. Ruska pravoslavna crkva želi da uzme uticaja na oblikovanje buduće Evrope i stoga traži saradnju sa zapadnim crkvama. 'Dati Evropi jednu dušu', glasio je tako naziv jedne konferencije, koju je Moskovska patrijaršija organizovala skupa sa Vijećem za pitanja kulture grada Beča. Ideja je bila osvještavanje i podsjećanje na zajedničke hrišćanske korijene Evrope.

Fundamentalizam među monasima

BdT Russland Wahl zum neuen Oberhaupt der orthodoxen Kirche

Unutar pravoslavne crkve snažan "euroskepticizam"

Pa ipak, ako je vjerovati Makridisu, unutar pravoslavne crkve prisutan je veći euroskepticizam, nego što se mislilo. Tamo se ipak i dalje vjeruje u nepremostiv jaz između Istočne i Zapadne crkve, koji se bazira na ekumenskom koncilu, konfliktnog naboja koji je postojao u prvih 800 godina hrišćanske istorije. Evropsko ujedinjenje u ovom kontekstu posmatra se kao još jedna karika u nizu uticaja, sa trulog Zapada. Predstavnici radikalnog, pravoslavnog kursa vjeruju ne samo da je Zapad ozbiljna opasnost za pravoslavnu vjeru već i da on mora biti spašen i to od strane pravoslavaca. Ovakav fundamentalizam rasprostranjen je među monasima u Rusiji i uglavnom u Srbiji, gdje ima i crkvenu utemeljenost. Srpska pravoslavna crkva je 2003. važnog mislioca srbijanskog mesijanizma vladiku Nikolaja Velimirovića (1880 -1956) proglasila svecem. On je zapadnoevropsku školu mislilaca nazvao otrovnom školom a njene mislioce satanskim ubicama. Potpuno drugačiju sliku crkvenih dešavanja u zemlji prikazuje katolički sveštenik i teolog Andrija Kopilović iz Subotice. On govori o jedva poznatoj srbijansko-ekumenskoj inicijativi, koja se odlikuje otvaranjem prema EU. Stav, stoji u jednom od njenih načelnih dokumenata, da se ulaskom u EU moramo odreći svog identiteta, je pogrešan", piše u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Bugari - najoriginalniji birači na Balkanu

Frankfurter Allgemeie Zeitung komentariše rezultate parlamentarnih izbora u Bugarskoj: „Najnovijim izborom Bugari su potvrdili reputaciju najoriginalnijih birača na Balkanu: čovjek koga su izabrali da ih razočara u naredne četiri godine najbolje se može opisati kao šaren lik na političkoj sceni. U devedesetim godinama, kada je bio na čelu sofijske Agencije za zaštitu i utjerivanje dugova bio je jedan od onih ljudi koji su se tada često sretali na ulicama istočnoevropskih gradova. Kada ih ugledate, bilo je mudro preći na drugu stranu ulice ili napustiti kafanu.

Lovac na mafiju

Boiko Borissov, Bürgermeister von Sofia

Gradonačelnik Sofije i pobjednik parlamentarnih izbora u Bugarskoj: Boiko Borisov

Uspon u politici Borisov može zahvaliti slabostima etabliranih stranaka, ali i snažnoj podršci iz inostranstva, prije svega iz Njemačke. Veliku pomoć pružila mu je fondacija Hans Seidel, bliska liberalima, a veze sa njom potiču iz vremena kada je Borisov bio drugi čovjek u bugarskom ministarstvu unutrašnjih poslova. Tada je među sunarodnjacima stekao ime glavnog lovca na mafiju, mada se niko nije upitao kako to da nikada nije ulovio ništa vrijedno pomena.

Odluka fondacije da podrži Borisova može se protumačiti i kao izraz očajanja. Naime, u građanskom taboru u Bugarskoj nakon poraza premijera Kostova na izborima 2001. godine više nema partnera koji bi imao izgleda da odigra veću ulogu na društveno-političkoj sceni. Tek Borisov pruža nadu da sa njim ponovo nastaje jači građanski blok. Činjenica je, međutim, da je on karijeru počeo u komunističkim vremenima i da je kasnije najuže sarađivao sa postkomunistima. Odluka Bugara ima jasnu poruku: oni vjeruju obećanjima Borisova da će se izboriti sa mafijom, korupcijom i nedostacima u privredi – on bi trebalo da bude novi, snažni političar u zemlji", piše „Frankfurter Allgemeiene Zeitung".

Prevela i adaptirala: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić