1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Europski parlament predlaže novu strategiju proširenja

Europski parlament predstavio je novu strategiju proširenja koja predviđa poduzimanje “međukoraka” prije daljnjeg proširenja. Cilj strategije je pružanje mogućnosti približavanja za sve zemlje koje još nisu zemlje kandidati.

Swoboda: Prihvaćanje prijedloga bi otežalo ulaganja na Balkanu

Swoboda: "Prihvaćanje prijedloga bi otežalo ulaganja na Balkanu"

Europski parlament od Komisije traži da “svim europskim zemljama koje trenutno nemaju izgleda za članstvo, predstavi prijedloge tijesnih multilateralnih odnosa sa Europskom Unijom”. O interpretaciji ovog prijedloga demokršćani, socijaldemokrati i zeleni nisu postigli suglasnost. Dok se njemački konzervativni zastupnik i predsjednik vanjskopolitičkog odbora Elmar Brok zalaže za osnivanje “europskog gospodarskog prostora plus”, europski socijaldemokrati i zeleni odbacuju takvo multilateralno udruženje.

Treća institucija pored politike prema susjedima i punopravnog članstva

Prema Brokovu mišljenju osim politike prema susjedima i punopravnog članstva Europska Unija treba i treću instituciju kao “međukorak” ili kao trajno rješenje. Na taj način bi se moglo korak po korak približiti zemlje Uniji koje trenutno ne mogu postati punopravne članice – bilo da ne ispunjavanju kriterije o pristupanju bilo da sama Europska Unija nije sposobna primiti nove članice.

Za zemlje zapadnog Balkana to bi bila dobrovoljna opcija, a za ostale države koje za punopravno članstco moraju čekati još čitav niz godina, primjerice Turska, Ukrajina ili Albanija ili zemlje sjeverne Afrike, za takve zemlje nova multilateralna institucija donijela bi dodatne prespektive i ubrzala provedbu reformi, smatra Brok.

Swoboda se distancirao od “međukoraka” i “europskog ekonomskog prostora plus”

Predstavnik socijaldemokrata i izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda odbacio je prijedlog “međukoraka” i osnivanja “europskog gospodarskog prostora plus” ocijenivši to pogrešnim. Prihvaćanje takvih prijedloga dovelo bi Balkan “u crnu rupu” i onemogučilo ulaganja, smatra Swoboda. Srbija i Crna Gora, BiH, Moldavija, Makedonija, Albanija ili Turska imaju potpuno drukčiji status i ne mogu se obuhvatiti u europski gospodarski prostor. Swoboda je naglasio kako sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju već postoji kao međustupanj prije punopravnog članstva.

“Ako već sada govorimo o alternativama tada nitko više neće govoriti o članstvu. Bilo bi tada poštenije kazati: U idućih deset godina niti jedna zemlja neće pristupiti Europskoj Uniji”, upozorio je Swoboda. On je zatražio da se Europski parlament treba zalagati za stvaranje saveza na području različitih sektora i političkih područja, primjerice u borbi protiv organiziranog kriminala, vanjske politike, u dijalogu kultura ili razmjeni na području obrazovanja. Kao “šećer na kraju” već danas se koriste olakšice u viznom režimu.

Predstavnik europskih zelenih Johannes Voggenhuber smatra da nova instuitucija za zemlje zapadnog Balkana definitivno gura te države u treću ligu i time ne stvara sigurnost već upravo suprotno od toga. “Ne možemo kazati, javite se kada postane stabilni i bogati, jer time zemlje regije prepuštamo sebi samima, a sve to moglo bio završiti prije u novim ratovima nego u Europskoj Uniji”, kaže Vogenhuber uz dodatak kako Europa mora biti projekt mira i za to treba staviti na raspolaganje i sredstva.

Rehn: "Pružiti vjerodostojne perspektive za članstvo"

Povjerenik za proširenje Olli Rehn je upozorio da se zemljama regije trebaju pružiti “vjerodostojne perspektive” za kasnije članstvo u Uniji, jer kako je rekao Rehn – “bilo bi pogrešno jednom rukom povući ono što je zemljama regije Europa pružila drugom rukom”. Rehn je priznao da Unija mora uzeti u obzir i svoje sposobnosti proširenja, ali na koncu je u europskom strateškom interesu da se nakon ujedinjenja istočne i zapadne Europe Europska Unija ujedini i sa zemljama jugoistočne Europe.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Ursula Plassnik upozorila je da Europska Unija ne smije izdavati blanko čekove, ali da za sve zemlje regije punopravno članstvo mora ostati konačni cilj u dalekoj budućnosti.