1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Europski parlament poziva u rezoluciji na reviziju Daytonskog sporazuma

Europski parlament usvojio posebnu rezoluciju o Srebrenici u kojoj se medju ostalim trazi revizija Daytona. Rezolucija je interesanta i zbog toga sto sadrži i neke nove poruke.

Europski parlament zahtjeva reviziju Daytona

Europski parlament zahtjeva reviziju Daytona

"Mijenjajte Dayton, mirovni je sporazum u svoje vrijeme predstavljao značajan instrument za mir, ali danas ne daje primjeren okvir za integracije," zaključio je u svojoj rezoluciji o Srebrenici Europski parlament pozivajući ostale institucije Europske Unije da otvore raspravu o promjenama Daytonskog sporazuma. Poziv na reviziju Daytona prvo je službeno stajalište jednog Unijinog tijela na ovu temu. Valja podsjetiti da je prije desetak dana Olli Rehn, povjerenik za proširenje izjavio da je revizija Daytona isključivo stvar građana Bosne i Hercegovine.

Iz Europskog parlamenta stigla je ovakva poruka – "Nema oprosta dok Srbi ne priznaju zločine, odgovornima treba suditi za zlodjela, a vrata Europske Unije bit će otvorena ali će ih zemlje proći tek kada se zadovolji ovaj uvjet", kaže se u izjavi liberala Europskog parlamenta koje predvodi zastupnik Daniel Cohn Bendit, koji je i od premijera Tonyja Blaira prije nešto više od dva tjedna prilikom predstavljanja programa britanskog predsjedništva zatrazio da se zalozi zajedno sa svojim americkim i francuskim prijateljima Bushom i Chiracom za reviziju Daytona.

Rezolucija Europskog parlamenta je sazetak šest različitih prijedloga predstavljenih od strane parlamentarnih političkih skupina. U rezoluciji se naglašava da se u Srebrenici dogodio genocid, da su za to odgovorne vojne i paravojne snage, - što iz Republike Srpske, a što pristigle iz Srbije -, a uvreda je za žrtve i velika prepreka pomirenju da su najodgovorniji – Karadžić i Mladić – još uvijek na slobodi kao i činjenica da objca uživaju veliku popularnost u nekim dijelovima regije, stoji medju ostalim u rezoluciji.

Parlamentarna rezolucija ohrabruje srpske vlasti na poduzimanje akcija kako bi se ljudi suočili s prošlošću i prestali optužene ratne zločince tretirati kao heroje. Pohvalna je namjera srpskih čelnika da budu prisutni obilježavanju godišnjice tragedije – ali je izrazeno I žaljenje zbog odbijanja zastupnika srpskog parlamenta da osude pokolj. Za srebreničku je tragediju odgovorna također neefikasnost međunarodne zajednice, pogotovo UN-a, ali ni Europska Unija nije bez svog dijela krivnje. Rezolucija bezuvjetno podržava rad haaškog suda, puna je suradnja s Tribunalom bitan je preduvjet tješnjeg povezivanja s Unijom a izrucenje odgovornih je "minimalan čin priznanja za tisuće žrtava ratnih zločina u Srebrenici i drugdje", stoji u rezoluciji Europskog parlamenta

Parlamentarci žele ubrzati priključivanje Bosne i Hercegovine i cijele regije Uniji, sve uz ozbiljno upozorenje da je na raspolaganju sve manje sredstava. Ekonomski i socijalni oporavak ključni su za razvoj regije i trebaju biti europski prioritet, poručuju parlamentarci.

O pokolju prije deset godina priopcenje je dao i glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer: "Pokolj gotovo osam tisuća muškaraca i dječaka, u srcu Europe, nešto je što nikada ne smijemo zaboraviti ali i ne dozvoliti da se ponovi", kaže u priopćenju uz obljetnicu srebreničkog pokolja glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer i dodaje:

"Neki su odgovorni tamo gdje im je mjesto, u Haagu, drugi su, poput Karadžića i Mladića još uvijek u bijegu iako se neće moći vječno skrivati jer će se jednom morati suočiti s pravdom". Najbolji odgovor na ovaj pokolj je nastaviti graditi zemlju koja se uključuje u euroatlantske strukture. "NATO savez će nastaviti davati svoj doprinos kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila taj cilj", zaključuje Scheffer.

Ovih se dana u europskoj javnosti mnogo spominje odgovornost, iako su Nizozemci jedini koji se time intenzivno bave, svojevremeno su pokušali istragom spojiti sve elemente srebreničke priče. Proučavanja danas kažu da je broj nizozemskih vojnika s psihičkim problemima stvorenih ratnim okolnostima dvostruko veći kod pripadnika Dutchbata iz Srebrenice nego li kod ostalih ali i da svaki peti Nizozemac pojma nema što Srebrenica znači.

Ministar obrane u vrijeme pada Srebrenice je ipak prigovorio da su od Nizozemaca odgovornije, kako je kazao, "dvije velike zemlje" i, naravno, nespremnost da se djeluje na vrijeme. No, sada, nakon deset godina, izvjesno je da nitko nije očekivao toliko divljaštvo. Na kraju je kritički zaključila rezolucija o Srebrenici Europskog parlamenta slijedece: "Srebrenica je simbol nemoći međunarodne zajednice».