1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europski kraljevi i kraljice čvrsto drže žezlo u rukama

Nizozemska je u utorak (30.4.) dobila novoga kralja. Willem-Alexander je nakon 33 godine vladavine njegove majke Beatrix preuzeo žezlo. U ostalih šest europskih kraljevstava nova generacija još uvijek čeka na red.

Nizozemska kruna i žezlo

Nizozemska kruna i žezlo

Nakon 33 godina na prijestolju, nizozemska kraljica Beatrix je u siječnju, uoči svog 75. rođendana priopćila na televiziji da prijesto prepušta sinu. "Povlačim se ne zbog toga što mi je moja dužnost postala teška, već iz uvjerenja da odgovornost za našu zemlju sada mora biti u rukama nove generacije", objasnila je Beatrix vrlo trezveno svoju odluku.

Kraljica Beatrix i Princ Willem Alexander

Kraljica Beatrix svome sinu predaje mjesto

"S velikim povjerenjem ja ću 30. travnja predati vladavinu svom sinu Princu Oranjskom", kazala je kraljica. Mnoge Nizozemce i ljubitelje monarhije u cijeloj Europi ovo povlačenje nije toliko iznenadilo. Jer i baka i majka sadašnje kraljice su sišle s prijestolja da bi usutpile mjesto sljedećoj generaciji.

Starci na prijestolju

U ostalim kraljevskim kućama Europe vladari su također već debelo prešli godine kad se obično odlazi u mirovinu. Za nekoliko godina će već iz bioloških razloga tamo doći do promjena. Žilava britanska kraljica Elizabeta II. upravo je navršila 87 godina. Njezin sin Charles već dugo čeka da ju naslijedi i sa svojih „nježnih“ 64 godine još malo pa će postati djed. Danska kraljica Margareta II., koja inače puši jednu cigaretu za drugom, ima 73 godine, a njezinom nasljedniku princu Frederiku je 44. U Norveškoj mirni kralj Harald navršio je 76 godina, njegovom nasljedniku Haakonu je 40. U Švedskoj se čvrsto na prijestolju sa svojih relativno mladenačkih 68 godina još drži Karl Gustav XVI., unatoč aferama koje ga u zadnje vrijeme prate. Njegova kćer Viktorija (35) u narodu je puno omiljenija i kao kraljicu bi ju prihvatili odmah. U Belgiji vlada skoro 80 godina star Albert II. Njegov sin Filip je sa svoje 53 godine u najboljim godinama i već je od svog oca preuzeo brojne obveze. U Španjolskoj se vladar nalazi pod velikim pritiskom jer se sumnja da je umiješan u korupcijski skandal. Kralju Juanu Carlosu je 75 godina, lošeg je zdravlja i danas, nakon brojnih izvanbračnih afera, tek je sjena nekadašnjeg sebe samog. Prijestolonasljednik Felipe (45) rado bi zamijenio svog oca. Međutim "kralj se nikad neće povući". Tako barem tvrdi njegova žena, kraljica Sofija.

S lijeva na desno: Gulliaume i Stephanie (Luxembourgh), Daniel i princeza Victoria (Švedska), princ Felipe i Letizia (Španjolska), princeza Mary (Danska), Maxima i princ Willem Alexander (Nizozemska), Mathilde i princ Phillip (Belgija), princ Hakoon (Norveška).

Susret naredne kraljevske generacije Europe u nizozemskom Apeldoornu. S lijeva na desno: Gulliaume i Stephanie (Luxembourgh), Daniel i princeza Victoria (Švedska), princ Felipe i Letizia (Španjolska), princeza Mary (Danska), Maxima i princ Willem Alexander (Nizozemska), Mathilde i princ Phillip (Belgija), princ Hakoon (Norveška).

„Što može papa, može i okrunjena glava“

Povjesničarka i stručnjakinja za plemstvo Monika Wienfort sa Sveučilišta u Braunschweigu ne vjeruje da se narod u pojedinim kraljevstvima želi riješiti ostarjelih vladara. "Nemam osjećaj da bi javnost u tim zemljama radije ili češće gledala mlađe vladare. Mislim da se kroz razne dužnosti koje prijestolonasljednici obavljaju po provinciji u Nizozemskoj, Belgiji, Španjolskoj pa i Velikoj Britaniji, ozbiljno doživljava njihov rad." Kraljevska djeca tako rastu i razvijaju se obavljajući ove dužnosti, i tako nisu ni besposleni niti se dosađuju.

Britanska kraljica Elizabeta II.

Britanska kraljica Elizabeta II. ne pomišlja još na to da sinu Charlesu prepusti prijestolje

Nije isključeno da će se još neki kraljevi povući kao što se to dogodilo u Nizozemskoj. Svaki kralj ima na to pravo. Što može papa, može i okrunjena glava, kaže povjesničar Rolf-Ulrich Kunze. To je moguće ali ne i za očekivati, smatra ipak profesor Kunze. Nizozemski model tako nije nikakvo mjerilo za, na primjer, britansku kraljevsku kuću. Dok se u Nizozemskoj na kralja više gleda kao na funkcionalnog šefa države s određenom političkom ulogom, britanski je monarh više simbol nacionalnog identiteta.

Sve kraljevske kuće rodbinski povezane s njemačkim plemstvom

Parlamentarne monarhije u sedam europskih zemalja, prema mišljenju Monike Wienfort, "sjede čvrsto u sedlu". "Mislim da većinu građana ovaj monarhijski poredak u njihovim zemljama zapravo zabavlja." Ni u jednoj od tih zemalja nema ozbiljnijih težnji da se promijeni društveni poredak. Kraljevstva su se u Europi održala svuda gdje nije bilo revolucionarnih pokreta kao u Francuskoj, Italiji ili Njemačkoj.

Nizozemski novi kralj Willem Alexander sa suprugom Maximom i njihovim kćerkama

Nizozemski novi kralj Willem Alexander sa suprugom Maximom i njihovim kćerkama

Zanimljivo je da su skoro sve kraljevske kuće na neki način rodbinski povezane prije svega s njemačkim plemstvom. Čak je i nizozemska kraljevska obitelj Oranien-Nassau zapravo njemačka. "Veza zapravo ne može biti čvršća", objašanjava Rolf-Ulrich Kunze. "To čujemo svaki put kad se pjeva nizozemska nacionalna himna ´Wilhelmova pjesma´, u stihu ´Wilhelm, njemačke sam krvi´." Utemeljitelj dinastije Wilhelm od Oranske i Nassaua potječe iz Dillenburga u današnjoj saveznoj njemačkoj pokrajini Hessenu. Ovaj hessenski plemić bio je naslijedio malenu francusku kneževinu "Orange" i potom napravio karijeru kao aristokrat. I muževi svih triju zadnjih nizozemskih kraljica bili su Nijemci. Ovu tradiciju prekida sada tek novi kralj Willem Alexander. Njegova žena Maxima je Argentinka.

Autori: Bernd Riegert / Snježana Kobešćak

Odgovorna urednica: Marina Martinović