1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Europska unija kao predvodnik u zaštiti klime

Cilj je ambiciozan. Za čak 40 posto bi se naime trebala smanjiti emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. To je odlučeno na posljednjem samitu u Bruxellesu. No put do kompromisa je bio mukotrpan.

Na kraju je, kao i često kad se radi o samitima Europske unije u Bruxellesu, presudio umor šefova država i vlada zemalja EU-a. Nakon deset sati zasjedanja, Vijeće Europske unije je odlučilo na kraju ipak zakopati ratne sjekire i javnosti predstaviti novi program mjera zaštite klime po kojem bi do 2030. trebalo smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na stanje koje je vladalo 1990. godine. Isto tako bi postotak potrošnje energije iz obnovljivih izvora trebao porasti na 27 posto ukupne potrošnje, a poboljšanje energetske efikasnosti za 27 posto u odnosu na trenutno stanje.

„Nije bilo jednostavno“

Predsjednik Vijeća Herman Van Rompuy priznao je kako su pregovori koji su prethodili ovom kompromisu, bili mukotrpni. „Nije bilo jednostavno ali sada imamo ambiciozan, pošten i financijski prihvatljivi rezultat“, rekao je Van Rompuy. Da ciljevi ipak nisu na kraju toliko ambiciozni kako se prvobitno očekivalo, pobrinuli su se predstavnici Poljske i Velike Britanije. Nova poljska premijerka Ewa Kopacz zaprijetila je tijekom pregovora vetom svoje zemlje ukoliko se Poljskoj ne iziđe u susret. Pritom ovoj zemlji nije problematično smanjenje stakleničkih plinova nego (obzirom da se za dobivanje energije koristi isključivo fosilnim izvorima poput ugljena) povećanje postotka obnovljivih izvora energije. I EU će tako i dalje milijardama financirati Poljsku ovisnost o drvenom i kamenom ugljenu. No njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande su istočnim članicama EU-a obećali pomoć na putu ka modernijoj energetskoj politici.

Otpor i s otoka

No nije samo istok skeptičan naspram klimatskih ciljeva Bruxellesa. Velika Britanija i dalje ustrajava na gradnji nuklearnih elektrana, subvencioniranih novcem iz EU blagajne. Britanski premijer David Cameron se izborio i za to da jedan dio dogovorenih ciljeva ne bude zakonski reguliran drugim riječima da nepridržavanje ne bude sankcionirano. “Svaka zemlja bi sama za sebe trebala odlučiti koliko zaštite klime može biti ostvareno kroz štednju energije”, poručili su Britanci. Zemlje koje su se zalagale za strože ciljeve glede zaštite klime, poput Švedske, su se na kraju morale povući sa svojim zahtjevima. No unatoč ciljevima, koje prije svega ekološki aktivisti smatraju nedovoljno ambicioznima, čelnici država i vlada su pokazali zadovoljstvo postignutim. Francuski predsjednik Hollande je istaknuo ulogu Europske unije kao vodeću svjetsku regiju kad je u pitanju zaštita okoliša i vidi EU kao uzor ostatku svijeta. “Mi moramo Kineze i Amerikance uvjeriti svojim primjerom”, rekao je Hollande. To je i potrebno jer su Kina i SAD najveći proizvođači stakleničkih plinova. EU je već i sad sa deset posto udjela u globalnoj emisiji štetnih plinova gotovo zanemarujući faktor.

Treba slušati i zahtjeve industrije

Deutsche Welle Bernd Riegert

Bernd Riegert

I dok Europski parlament traži da se države članice EU-a zakonima obvežu na pridržavanje klimatskih ciljeva, konzervativci u Europi žele napokon smanjiti tenzije između predstavnika industrije i zaštitara okoliša i klimatskih ciljeva. Europske udruge industrijalaca, pogotovo sektora s intenzivnom potrošnjom energije, strahuju da bi ambiciozniklimatski ciljevi Unije mogli ugroziti njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu. Neki čak prijete i preseljenjem u dijelove svijeta gdje je energija jeftinija. “Mi u EU moramo biti ambiciozni kad je u pitanju zaštita klime ali istodobno trebamo i intenzivniju raspravu kako bi klimatske ciljeve uskladili s našim ciljevima na polju gospodarstva”, rekao je šef zastupničkog kluba pučana u Europskom parlamentu Manfred Weber.

Na rubu samita i u sjeni rasprave oko klimatskih ciljeva, govorilo se i o nekim kadrovskim potezima ali i borbi protiv ebole. Kristos Stilianides, novi povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoć je izabran za novog koordinatora EU-a u borbi protiv ebole. Britanski premijer Cameron pozvao je članice EU-a da se jače priključe financiranju borbe protiv ove bolesti. No stručnjaci su istodobno poručili kako problem trenutno nije novac nego pomanjkanje stručnog osoblja.