1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Europska središnja banka financijski spas za euro?

Dan uoči sljedećeg velikog Summita EU u Bruxellesu se raspravlja o novim modelima i novim mogućnostima za spas eurozone. Čelnici EU nastoje uspostaviti jedan financijski protupožarni zid. A za to im je potreban novac.

---

Sjedište Europske centralne banke u Frankfurtu

O raznim mogućnostima kako spasiti eurozonu od kolapsa se ovih dana raspravlja u Bruxellesu. Raspravlja se o modalitetima privremenog Fonda za spas eura EFSF, ali i trajnog europskog stabilizacijskog mehanizma ESM, pri čemu je predloženo da se on uspostavi već naredne, a ne kao što je planirano 2013. godine. Ukoliko bi se to prihvatilo egzistirala bi istovremeno dva fonda za spas eura, što bi imalo veću financijsku učinkovitost.

Strah od potkopavanja morala

Šef hamburškog Instituta za svjetsko gospodarstvo, Thomas Straubhaar, za Deutsche Welle je izjavio da Summit EU može biti uspješan samo ukoliko i Europska središnja banka preuzme određenu odgovornost u rješavanju krize, ali da se to "neće moći politički narediti. Europska središnja banka je neovisna, ali će ona morati igrati važniju ulogu nego što je to dosad bilo predviđeno."

Symbolbild Euro Rettungsschirm

Kako spasiti euro?

Europska središnja banka se, međutim, protivi značajnijem djelovanju i izravnom financiranju država, zato što joj to zabranjuju europski ugovori, a postoji i opasnost od inflacije. Guntram Wolff iz briselske tvornice ideja Bruegel kaže da bi se ESB mogla umiješati, ali suspreže od toga jer strahuje od takozvanog "Moral Hazard-a". "To znači: zemlja koja dobije pomoć odmah posustaje u svojima naporima za štednjom i provođenjem reformi. To smo ovo ljeto vidjeli u slučaju Grčke. Potkopava se moral. ESB tu želi sigurnost da se takav opasan razvoj događaja ne ponovi", pojašnjava Wolff.

Njemačka će "popustiti uzde ESB-u"

Dodatni model financiranja akcija za spašavanje eura je obilazni put preko Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). I o toj mogućnosti se prema navodima diplomata EU raspravlja, a funkcioniralo bi ovako: središnje banke zemalja euro-zone posuđuju MMF-u u Washingtonu novac. Taj novac MMF zatim daje dalje zaduženim državama eurozone. A nacionalne središnje banke bi novac posuđivale od Europske središnje banke. Ukoliko bi se kriza dalje zaoštrila i, na primjer, Italija više ne bi bila u stanju da otplaćuje svoje dugove, morala bi se umiješati Europska središnja banka jer ona najbrže može djelovati u usporedbi s drugim institucijama EU, objašnjava Guntram Wolff i dodaje: "Na koncu Europska središnja banka neće imati puno izbora. Morat će se umiješati, jer je cijeli sustav oslabio. Ukoliko ne bi intervenirala, došlo bi do financijskog kolapsa."

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy službeno ističu da je ESB neovisna te isto tako službeno odbacuju svaki oblik izravnog financiranja dugova od strane središnje banke. Diplomati EU su, međutim, obzirom na razmjer krize eura, izrazili uvjerenje da će njemački otpor polako oslabiti. Ukoliko se njemačka vlada na Summitu EU u petak (9.12.) izbori za fiskalnu uniju sa strožim pravilima, mogla bi "popustiti uzde Europskoj središnjoj banci", kako je to kazao jedan diplomat EU.

Autori: Bernd Riegert / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić