1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Europska komisija traži pojašnjenja od Rusije i Bjelorusije

Najnovija obustava isporuke nafte treća je energetska kriza između Europske unije i Rusije u samo godinu dana.

Schwedt, rafinerija u istočnoj Njemačkoj

Schwedt, rafinerija u istočnoj Njemačkoj

Početkom prošle godine došlo je do sukoba između Rusije i Ukrajine i time do problema u isporukama nafte Europskoj uniji. Krajem prošle godine došlo je do “plinskog rata” između Rusije i Bjelorusije, a postavlja se pitanje prijeti li sada novi sukob oko nafte.

U sukobu između Rusije i Bjelorusije oko carine na naftu Moskva je Minsku zaprijetila protumjerama ukoliko Bjelorusija ostaje pri svojoj odluci da od početka godina provodi naplatu tranzita nafte iz Rusije prema zapadnoj Europi. Rusija predlaže Bjelorusiji da odustatne od takvih potraživanja.

Moskva prijeti protumjerama

U suprotnome Moskva će preispitati trgovinske odnose s Bjelorusijom. Budući Bjelorusija ne prodaje naftu, iz Moskve poručuju da će se ruska vlada pozabaviti brojnim proizvodima koje Bjelorusija izvozi u Rusiju.

Minsk razmišlja o pravnim koracima

Minsk je prije toga najavio da će izaći pred sud protiv državne ruske naftovodne kompanije Transneft koja ne želi platiti tranzitnu naknadu od 45 dolara po toni nafte. Bjeloruske vlasti telegramom su upoznale s takvom odlukom šefa Transfeta, no ova ruska državna kompanija navodi kako o takvom koraku nije službeno informirana.

Isporuke prema Europi djelomično prekinute

Uvođenjem tranzitne naplate i carine vlada u Minsku je reagirala na carine od 180 dolara za svaku tonu sirove nafte koja dolazi iz Rusije u Bjelorusiju. Moskva je svojem zapadnom susjedu dala rok i zaprijetila da od početka ove godine neće više isporučivati plin. Bjelorusija je odgovorila i sama zaprijetila da će zatvoriti svoj naftovod prema zemljama Europske unije.

Sada su stigle i prve reakcije iz Bruxellesa i Europske komisije: «Mogu potvrditi da je došlo da prekida isporuke nafte u Poljskoj, a moja služba ispituje je li bilo prekida i u drugim dijelovima naftovoda koji na primjer preko Slovačke vodi prema jugoistočnoj Europi. Europska komisija je u uskom kontaktu s poljskim, njemačkim, slovačkim i drugim europskim vlastima kako bi procijenili količinu i razmjere prekida dovoda nafte», rekao je glasnogovornik Europske komisije Farran Tarradellas Espuny koji je dodao kako je kontaktirao ruske i bjeloruske vlasti i zatražio infromacije o razlozima prekida dostave nafte.

Planiran sastanak stručnjaka za opskrbu naftom

Premda nema trenutne opasnosti za dostavu nafte za Europsku uniju Komisija planira u idućih nekoliko dana sastanak skupine stručnjaka za opskrbu naftom, a radi se o ekipi specijalista koji bi razmotrili treba li poduzeti bilo kakve mjere.

U Bruxellesu ovaj ukupno treći slučaj prekida dostave nafte iz istočne Europe u samo godinu dana za sada ne smatraju alarmantnom pojavom: «Želim naglasiti da nema nikakva rizika od kratkoročnog prekida opskrbe naftom za Europsku uniju. Za sada nema nikakva razloga za uzbunu, ali mi želimo poduzeti sve mjere predostrožnosti za svaki slučaj», upozorava glasnogovornik Europske komisije i pojašnjava kako su pogođene zemlje prije svega Poljska i Njemačka koja petinu svoje nafte dobiva naftovodom iz Rusije:

Njemačka ima naftne rezerve za 130 dana

«Poljska ima naftnih rezerve više od 70 dana, jer ima derogaciju kao još neke nove članice oko pravila da moraju imati naftnih i ostalih energetskih rezervi za 90 dana sve do 2009. godine. A Njemačka koja je druga velika zemlja koja je pogođena ovom obustavom isporuke nafte ima više od 130 dana strateških naftnih rezervi».