1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Europska bankarska unija s preprekama

Ministri financija EU bave se ovoga utorka (14.5.) bankama kao jednim od glavnih čimbenika financijske krize. Na dnevnom redu se nalaze i banke u Sloveniji. Rješenje se vidi u tzv. bankarskoj uniji.

Akcija spašavanja Cipra s njegovim prezaduženim bankama stajala je Europsku uniju i nadležne ministre mnogo truda i živaca. I međusobno povjerenje među članicama je pretrpjelo priličnu štetu. No panika na brodu još uvijek traje. Nakon Cipra na horizontu se pojavila nova članica koja je postala žrtvom vlastitog bankarskog sektora. Iako Slovenija tvrdi da joj neće biti potrebna europska pomoć, razloga za olakšanje nema. Pogotovo zato jer su i u slučaju Slovenije poljuljane banke te koje prijete čitavu zemlju odvući u ponor.

Wolfgang Schäuble (CDU)

Schäuble vjeruje da Slovenija neće zatražiti pomoć

Pomoć ne znači i opuštanje

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, izrazio je uvjerenost da Ljubljana zaista neće trebati pomoć primjećujući istodobno kako se "u međuvremenu pokazalo da primanje pomoći ne znači i lagodu i opuštanje" nego da sa sobom donosi bolne mjere. Kako u budućnosti ne bi uopće dolazilo do slučajeva u kojima posrnule banke čitava gospodarstva guraju na rub ponora, ministri financija traže mehanizme za dugoročno rješavanje bankarskog problema. Jer jedno se dosad pokazalo: za nesposobnost bankara na kraju ispaštaju porezni platiše što je politički i socijalno neodrživo. Ministri financija se slažu u tomu da je potrebno uvesti jedinstvena europska pravila kojima bi se kontrolirao rad banaka i odredilo koliki postotak vlastitog kapitala banke moraju posjedovati. Također bi trebalo uvesti jedinstvenu zaštitu uloga štediša koja bi vrijedila u cijeloj EU. Sve ove mjere bi se zajednički nazvale bankarskom unijom i, prema riječima EU povjerenika za monetarne poslove Ollija Rehna, spadaju u "jedno od najvažnijih zadaća" Bruxellesa u predstojećem razdoblju. Rehn očekuje da će bankarska unija  stvoriti uvjete za gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Njemački strah od zajedničke odgovornosti

No kao i kod mnogih drugih velikih projekata Bruxellesa i bankarska unija bi mogla "zapeti" pri samoj primjeni. Francuski ministar financija Pierre Moscovici smatra da je potrebno što hitnije "defragmentiranje" financijskog sektora. Pod "fragmentiranjem" Moscovcici smatra činjenicu da zdrava poduzeća npr. u Španjolskoj ne mogu doći do potrebnih kredita za nove investicije, a ako i dođu, tada su ti krediti opterećeni toliko visokim kamatama da to dužnika tjera u nove nevolje. Istodobno su kamate u Njemačkoj na rekordno niskoj razini. No njegov njemački kolega Schäuble smatra da za formiranje jedne središnje europske institucije koja bi se bavila restrukturiranjem financijskog sektora, nedostaje pravni temelj.

Jeroen Dijsselbloem

Jeroen Dijsselbloem

On smatra da bi taj posao mogao biti obavljen boljim povezivanjem nacionalnih ustanova i agencija. Ono što zapravo proizlazi iz Schäubleovog opreza je poznato već godinama: njemački strah od prenošenja problema pojedinih članica zone eura na jednu višu, europsku razinu u kojoj bi i ostale članice snosile odgovornost a time i posljedice za lošu politiku drugih. Šef eurozone Jeroem Dijsselbloem razumije njemačku skepsu ali ne vidi zašto bi to sprječavalo rad na formiranju bankarske unije.

Slovenija pod "kišobranom"?

Slučaj Cipra je bio sporan i zbog toga što se po prvi put razmišljalo i o "zaplijeni" uloga malih štediša do iznosa od 100.000 eura, iako je upravo to svota za koju u ostatku EU jamči država. Sada na Cipru sanaciju bankarskog sustava financiraju samo veliki s preko 100.000 eura na računu. Ubuduće bi trebalo biti jasno definirano po kojem redoslijedu bi i sami vjerovnici trebali sudjelovati u spašavanju nekog posrnulog financijskog instituta. Zasad je sigurno da će se tu na prvom mjestu naći dioničari ugroženih banaka, nakon toga veliki ulagači, a tek na kraju i porezni platiše. I to isprva onih zemalja u kojima se posrnula banka ili banke nalaze, a tek nakon toga preko "zaštitnog kišobrana" ESM i ostalih članica eurozone.

Zgrada Nove Ljubljanske banke

Slovenija sljedeći kandidat za "kišobran"?

Njemački ministar financija Schäuble je upozorio zemlje s bankarskim problemom da se "nipošto" ne smiju ugledati na ciparski primjer. "Vidjeli smo kako je to na kraju završilo za ulagače", kaže Schäuble. Slovenski ministar financija Uroš Čufer je svojim europskim kolegama predstavio plan izlaska svoje zemlje iz krize. Hoće li taj plan uvjeriti ostatak euro zone, saznat će se tek krajem svibnja kad će Europska komisija iznijeti svoje mišljenje o tomu hoće li slovenski plan biti dovoljan da zemlju spasi od traženja pomoći i ulaska pod "kišobran".

Autori: Christoph Hasselbach / Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Marina Martinović