1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Europljani ne vjeruju Europi

Europa gubi svoje građane. Od izbijanja krize eura povjerenje ljudi u ovu zajednicu je uvelike izgubilo na snazi, pa čak i u zemljama koje tradicionalno podržavaju europsku ideju, poput Njemačke.

Povjerenje građana u Europsku uniju je u razdoblju između 2009. i 2012. godine jako opalo. To je posebno izraženo, kako pokazuju najnovije ankete, u južnoeuropskim zemljama koje se bore s programima restrukturiranja i ogromnom gospodarskom krizom.

U Španjolskoj Europskoj uniji vjeruje još manjina od 20 posto stanovništva dok je 2009. ovaj postotak još bio 59. I Talijani su postali u velikom broju euroskeptici. Njihovo povjerenje u EU je istom razdoblju palo sa 52 na 31 posto. No i u gospodarski relativno stabilnim zemljama kao što su Njemačka ili Francuska, EU je izgubila na ugledu. Tako tek 30 posto Nijemaca ima povjerenja u ovu asocijaciju, što je 14 posto manje nego 2009. U Francuskoj je povjerenje opalo za 8 posto i sad iznosi 34 posto.

Sa više od šest miliona stanovnika bez posla, stopa nezaposlenosti u Španiji dostigla je rekordnih 27,2 odsto u prvom kvartalu 2013.

Sa više od šest miliona stanovnika bez posla, stopa nezaposlenosti u Španiji dostigla je rekordnih 27,2 odsto u prvom kvartalu 2013.

"Iznenađujuće je to da se u ovoj krizi skoro svi doživljavaju kao žrtve", komentira politolog Jose Ignacio Torreblanca koji je za Europsko vijeće o međunarodnim odnosima analizirao rezultate ovih anketa. On kaže da se žrtvama doživljavaju jednako zemlje koje moraju davati novac, poput Njemačke, kao i zemlje koje novčanu pomoć primaju, poput Španjolske.

Mora postojati alternativa

"Ljudi se boje budućnosti, boje se za svoja radna mjesta, boje se za svoj standard. A za krizu okrivljuju Europu", smatra njemačka socijaldemokratska zatupnica u Europskom parlmentu Jutta Steiruck.

U krizi se svi doživljavaju kao žrtve

U krizi se svi doživljavaju kao žrtve

Tu je međutim puno dublji problem od onog očitog da postoji povezanost između trenutačne gospodarske sitacije i nepovjerenja građana, tvrdi Torreblaca. "Ljudi imaju osjećaj da su izgubili kontrolu. Moraju prihvaćati stvari koje im se predstavaljaju kao rješenja koja nemaju alternative." Nijemci moraju stalno iznova pristajati na isplate novih kredita, južni Europljani pak stalno na nove kreditne pakete. "To je prošupljivanje demokracije. U demokraciji bi uvijek trebala postojati alternativa", kaže Torreblanca i dodaje da najveća opasnost leži u tomu ako se spasi euro ali pri tomu izgube građani.

"Uvijek postoje alternative", tvrdi njemački konzervativni političar Rainer Wieland. Na primjer, Nijemci bi mogli odbiti pružiti pomoć krizom pogođenmim zemljama. Istina, onda bi morali biti spremni i suočiti se s negativnim posljedicama ovakve odluke.

Nezadovoljstvo da, istupanje ne

Do sad međutim niti u Njemačkoj niti u Španjolskoj nema većeg broja ljudi koji bi se zalagali za izlazak iz eurozone ili Europske unije. No mnogi su nezadovoljni načinom borbe protiv krize. "Idea o solidarnoj Europi se rasplinjuje", kaže Jutta Steinruck. "Ljudi su opet počeli biti nepovjerljvi jedni prema drugima. Ne bi bilo prvi put u povijesti da politički ekstremisti zlopupotrijebe ovakve krize u svoje vlastite svrhe", upozorava ona.

Rainer Wieand slično gleda na to: "Opasnost očito leži u tomu da će ljudi tražiti rješenje u populističkim strankama". U zemljama poput Italije ili Grčke populisti već uživaju veliku podršku. I u Njemačkoj je nedavno ustanovljena nova stranka koja se prije svega zalaže za izlazak iz eurozone.

Osnažiti demokraciju u EU-u

Političari se slažu da je nužna veća otvorenost oko europskih pitanja. Na primjer, ako je nešto u Europi dobro, o tomu isto tako treba govoriti. Ljudima treba ukazati na to da njihova radna mjesta i blagostanje ovise o Europi, kaže Jutta Steinruck.

EU je zahvatilo nepovjerenje

EU je zahvatilo nepovjerenje

Jose Ignacio Torreblanca smatra da u EU-u vlada kriza legitimnosti."Treba osnažiti demokraciju", upozorava on. Proces odlučivanja mora se poboljšati, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini. Ne može biti, tvrdi ovaj španjolski politolog, da se odluke donose na zatvorenim noćnim sjednicama euroskupine ili tehnokratskih institucija poput Trojke, a da parlamenti na to samo klimaju glavom. Bez promjena u ovim strukturama, pribojava se politolog, teško će biti zaustaviti virus nepovjerenja koji je zahvatio zemlje EU-a.

Autori: Nils Naumann/Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić