1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europa ne smije biti tvrđava

Stotine hiljada ljudi bježe od rata, progona i siromaštva u pravcu Europe. Mađarska je svoju granicu sa Srbijom ogradila žicom kako bi to spriječila. To je pogrešan put, smatra Zoran Arbutina.

Svi Europljani poznaju naslijeđe Srednjeg vijeka svuda na kontinentu: Tvrđave, što je moguće više nedostižne na visokim hridima ili osigurane rovovima iskopanim oko njih. Gradovi opasani debelim zidovima i uskim vratima. Naši preci su se željeli zaštiti od nametljivaca, suočiti se sa opasnošću da budu napadnuti i da im nešto bude oduzeto. Stražari su odlučivali ko ulazi i ko ne.

Danas europske tvrđave više nemaju funkciju. I njihovi gradovi su odavno prerasli stare zidine. Kroz to su se promijenili, ali su se istodobno i razvili. Nova i slobodna razmjena sa onima, koji ranije nisu smjeli doći ovamo, te je gradove obogatila. Gradovi-tvrđave, koji svoje zidove nisu digli u zrak, su u međuvremenu beznačajni. Služe još samo kao turistička atrakcija - lijepo ih je vidjeti, ali oni više nisu metropole koje cvjetaju.

Europa sebe ne smije izdati

I današnja Europa se nalazi pred odlukom: Hiljade izbjeglica pred vratima, a još više ih želi doći. Šta učiniti? Podići još više zidova i žice, kao što to sada čini Mađarska? Poslati na granice još više policije i vojnika? Uposliti još više službenika kako bi nasrtljivce brže protjerali? Želimo li naše snage koncentrirati samo na to da se odbranimo?

Arbutina Zoran Kommentarbild App

Zoran Arbutina

Ili bismo prije trebali uložiti energiju, novac i političku volju u donošenje mjera koje će omogućiti uređeni prijem, najbolju moguću intergaciju i u konačnici mogućnost da izbjeglice dobiju državljanstva? Želimo li samo konzervirati sadašnje stanje ili gledati unaprijed? Želimo li se okrenuti prošlosti ili budućnosti? Ovo su pitanja pred kojima se danas nalaze Njemačka i Europa.

Unatoč svim krizama i razlikama unutar EU ona za one izvan nje ostaje mjesto prosperiteta, stabilnosti i vladavine prava. Mjesto na kojem se poštuju ljudska prava. Zbog toga EU i dalje predstavlja magičnu privlačnu snagu - ne samo za ratne izbjeglice sa Bliskog i Srednjeg istoka, već i za ljude iz Afrike i Zapadnog Balkana.

Ono što je još važnije je sljedeće: Sva ta dostignuća su u međuvremenu u Europi nešto što se podrazumijeva. Ono što je nekoć počelo kao ekonomski projekt odavno je postalo više od toga: nastala je zajednica koja ima cijeli sistem vrijednosti. Zbog toga se Europa danas ne smije definirati kroz visinu svoje žice ili efikasnost policijskih službenika, već kroz svoju otvorenost, svoju toleranciju i slobodu.

Europa na raskrsnici

Ograđivanjem bi Europa izdala svoja osnovna načela i uskratila samoj sebi budućnost. Jer, da, pridošlice će Europu promijeniti, to je u prirodi stvari: Ipak Europa treba odlučiti u kojem pravcu će se mijenjati. Jer i Europa, koja se ograđuje, će se silom prilika mijenjati. Ako od Kuće Europa postane Tvrđava Europa onda to neće imati posljedice samo za one koji ovdje naviru - već će i sami Europljani postati zatočenici svojih strahova. Onaj ko danas izbjeglicama onemogućava ulazak u tvrđavu, izlaže se opasnosti da će sutra tražiti tuđince unutar same tvrđave. Brojni desničarski ekstremisti, šovinisti i oni koji mrze strance u cijeloj Europi čekaju samo na to.

Umjesto toga trebalo bi prihvatiti izazov koji predstavlja veliki broj izbjeglica. Prepoznati u tome potencijal za budućnost vlastitog društva. Brojne inicijative, koje nastaju direktno u društvenoj bazi, a koje se odnose na podršku izbjeglicama u Njemačkoj, pokazuju kako se to radi. U općinama nastaju danas brojne nove forme pomoći građana i susjeda za pridošlice. Ozbiljna i iskrena politika prema migrantima u Njemačkoj i u Europi bila bi ekvivalent toj pomoći na visokom nivou. To bi bilo dobro za useljenike i dobro za Europu. Svi skupa bi pri tome bili na dobitku.

Preporuka redakcije