1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Euro u vrtoglavom padu

Kurs eura sve više pada. Jedan od glavnih krivaca je ogromni državni dug Grčke. Kako će se slabljenje evropske valute odraziti na privredu i potrošački džep?

default

Benzinpreise Zapfsäule Tankstelle in München

Slabljenje eura potrošači pogotovo osjete na benzinskim pumpama.

Kako pada vrijednost eura, tako pada i povjerenje mnogih građana i privrednika Evropske unije u ovu valutu. Pad kursa odražava se prije svega na porast cijene uvoznih sirovina. Potrošači to brzo osjete, na primjer, već pri točenju goriva na benzinskim pumpama. Rast cijene sirovina negativno se odražava i na domaće proizvođače, objašnjava Volker Fasbender iz Saveza pokrajinskih privrednih udruženja Njemačke: „Pogođene su prije svega kompanije koje za svoju proizvodnju koriste velike količine nafte, jer se nafta uvozi iz zemalja koje su izvan eurozone. To se odražava i na konkurentnost Evropske unije, jer se natječemo sa zemljama koje su također izvan eurozone. Dakle, bude li euro i dalje padao, to ćemo jako osjetiti. Situacija je za sada još pod kontrolom.”

“Nema razloga za brigu”

Thomas Mayer neuer Chefvolkswirt der Deutschen Bank

Thomas Mayer: "Euro je precjenjen."

Slabljenje eura ima i svoje pozitivne strane, poručuju ekonomski analitičari. Pozitivno se odražava na izvoz, jer time domaći proizvodi izvan eurozone postaju jeftiniji. To je, na primjer, važno za automobilsku ili strojarsku industriju koja trenutno po svijetu traži nova tržišta. Thomas Mayer, glavni ekonomist Deutsche Bank, komentira: “U ovom trenutku ne bih govorio o slabljenju eura. Kursj je dugo bio veoma jak i precjenjen. Sada je to malo korigirano. Naši modeli pokazuju da bi vrijednost eura u iznosu od 1,20 američkih dolara bila potpuno prikladna, tako da nema razloga za brigu.”

“Uzdaj se u se i u svoje kljuse”

Euromünze / Euro / Griechenland / NO-FLASH

Na pad vrijednosti eura umnogome utiče kriza u Grčkoj

Pad europske valute uzrokovan je državnim zaduženjem Grčke od rekordnih 300 milijardi eura. Među članicama EU-a javno se vode rasprave o tome treba li i ako treba, kako pomoći Grčkoj da bi se spriječilo daljnje obezvrijeđenje eura. Grčka i Grci trebaju se izvući sami disciplinom i štednjom, smatra Martin Wanzleben, predsjednik njemačke Trgovačke i privredne komore: “Onoga trenutka kada kažemo da ćemo pružiti pomoć, Grci neće ništa učiniti da sami dalje rješavaju svoj problem. Time ne pomažemo Grčkoj, a ni Italiji, Španiji i Portugalu koji imaju sličan financijski problem. Mi stalno pomažemo i pomažemo, a i sami smo prošle godine dostigli rekordni minus u budžetu zbog pomoći koje pružamo drugima.”

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ured: Belma Fazlagić-Šestić