1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Euro-spasitelji odugovlače odluke

Grčki premijer se u Berlinu i Parizu zalaže da se Grčkoj ustupi više vremena za provođenje reformi. No, odluke o grčkoj sudbini se odlažu za rujan. Taj kurs odugovlačenja neće moći vječito trajati, smatra Bernd Riegert.

Eurozona neće dopustiti da Grčka doživi bankrot. Barem za sada. Razgovori njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i grčkog premijera Antonisa Samarasa su samo početak jednog za publiku zamornog niza tvrdih pregovaračkih rundi. Najmanje do sredine rujna će trajati taj novi čin grčke drame.

DW komentator Bernd Riegert

DW komentator Bernd Riegert

Jer tek sredinom rujna Njemački Ustavni sud donosi odluku može li se stalni Fond za spas eura ESM uspostaviti kao što je i planirano. ESM je odlučujući stup Europljana u cijelom konceptu spašavanja eura. Bez njega bi se cijeli koncept morao nanovo izraditi. ESM je potreban kako bi se izbjegao efekt prelaska grčke dužničke krize na Španjolsku, Italiju, pa i Francusku. Prije svega zbog toga će se o Grčkoj odlučivati ne danas ili sutra, već tek u rujnu. Tako nije ni slučajnost što će Trojka svoje odlučujuće izvješće dovršiti i predstaviti tek u tom mjesecu. Posljedice mogućeg grčkog državnog bankrota i možda potrebnog istupa iz eurozone teško je predvidjeti, čak i slučaju intervencije Fonda za spas eura i Europske središnje banke . Samo iz tog razloga se neće dopustiti da Grčka bude bankrot. Još ne.

Novi početak kroz opraštanje dugova

Na duge staze se grčka drama međutim ne može ovako nastaviti, slažu se ekonomisti. Gospodarska snaga Grčke i dalje slabi. Nemoguće je izaći iz lavine dugova samo tako što se štedi. Stoga EU i MMF u dogledno vrijeme neće moći zaobići oprost dugova Grčkoj, kako bi se omogućio novi početak. Taj oprost dugova bi i njemačke porezne obveznike stajao milijarde eura, ali bi još uvijek bio jeftiniji nego daljnje odugovlačenje bankrota. Obećanje grčkog premijera da osobno jamči da će Grčka vratiti kredite, se može najbolje ocijeniti kao PR patka. Dosad Samaras nije bio u stanju ni da predstavi paket štednje od 11,5 milijardi eura, koji je obećan već u ožujku i trebao biti predstavljen u lipnju. Vlada u Ateni je izložena velikom unutarnjopolitičkom pritisku. Oporba se već priprema na masovne prosvjede.

Treći paket pomoći Grčkoj Berlin odlučno odbacuje. Međutim, financijsko-političkim trikovima, produženjima roka otplate za postojeće kredite, sniženjima kamata i neizravnom pomoći preko Europske središnje banke bi se odgoda mogla tako predstaviti da se publici (u ovom slučaju europskim poreznim obveznicima i političkim protivnicima) vremensko rastezanje spašavanja Grčke učini veoma plauzibilno. I krizom pogođenoj Španjolskoj je EU na proljeće dala više vremena za postizanje proračunskih ciljeva.

Grčka nije izoliran problem

Tu i leži pravi problem dužničke krize: sve je povezano. Ukoliko se Grcima sada iziđe u susret, onda će Italija, Španjolska, Portugal i Irska također tražiti više "prostora za predah". U tom slučaju bi upitna bila i sama vjerodostojnost strogog štednog i euro-spasilačkog režima eurozone. Povjerenje financijskih tržišta u eurozonu bi se moglo još više poljuljati, što bi za posljedicu moglo imati povećanje kamata za državne obveznice iz Španjolske ili Italije.

Stoga je potrebno da Europska središnja banka (ESB) uvjerljivo pojasni kako namjerava pomoći kriznim državama eurozone. Šef ESB-a Mario Draghi je najavio veliki korak, ali ga dosad nije kročio. I u razmatranjima ESB-a središnju ulogu igra trajni Fond za spas eura ESM. Sredstvima tog fonda bi se pomoću ESB-a trebale kupovati obveznice kriznih država. Ali, kao što je već rečeno, tek sredinom rujna Ustavni sud u Njemačkoj odlučuje o ESM-u. Do tada se neće moći pokrenuti ništa značajno.

Autor: Bernd Riegert

Odgovorni urednici: Marina Martinović / Azer Slanjankić