1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Euro-siročad: sudbina djece iz istočne Europe

Rumunjsko-njemačko-francuska filmska koprodukcija "Matei - rudarsko dijete" prikazuje sudbinu usamljenog dječaka iz Rumunjske. Matei je samo jedan od niza takozvane euro-siročadi, čiji roditelji rade na zapadu Europe.

Za vrijeme istraživanja za jedan dokumentarni film je redateljica Alexandra Gulea upoznala devetogodišnjeg dječaka, koji je bio pobjegao od kuće. Riječ je o sinu jednog rudara iz doline rijeke Jiu, koja se nalazi u rumunjskim Karpatima. Alexandra Gulea, koja je i sama rođena u Rumunjskoj, je nekoliko godina pratila sudbinu tog dječaka i održavala kontakt s njim. Tako je saznala da je prvo završio u sirotištu, pa se vratio kući, a zatim naizmjenično boravio u domu za invalide ili u bolnici. Danas taj dječak ima 18 godina i živi u Italiji.

Alexandra Gulea

Redateljica filma "Matei", Alexandra Gulea

"Kroz njega sam upoznala svijet jednog usamljenog djeteta u svim njegovim oblicima", navodi redateljica, koja danas živi u Rumunjskoj, Njemačkoj i Francuskoj, a koja je studirala u Bukureštu, Parizu i Münchenu.

Tragovi komunizma i nezaposlenost

Susret s tim dječakom ju je inspirirao za igrani film "Matei - rudarsko dijete" (rum.: Matei Copil Miner), koji je svoju njemačku premijeru imao na ovogodišnjem Međunarodnom ženskom filmskom festivalu u Kölnu. Taj festival je najstariji festival na međunarodnoj razini koji u prvi plan stavlja uratke žena u filmskoj branši - filmašica - i ujedno je jedini ženski filmski festival u Njemačkoj.

Redateljica toga filma se pozabavila pitanjem kako se osjećaju djeca, koju njihovi roditelji ostavljaju u domovini, u najboljem slučaju kod bake i djeda, ali često i samo pod nadzorom susjeda. U medijima se ta djeca često nazivaju euro-siročad. Do te teške situacije u Rumunjskoj i drugim zemljama bivšeg Istočnog bloka dolazi jer su roditelji primorani da novac zarađuju u inozemstvu. Jer, u njihovoj domovini u mnogim regijama nema dovoljno radnih mjesta, prije svega tamo gdje su tragovi komunizma još uvijek prisutni, gdje umjesto industrijskih pogona čitavim predjelima vladaju još samo nezaposlenost i siromaštvo. I u dolini rijeke Jiu u Rumunjskoj su ljudi, koji su nekad živjeli od rudarstva, izgubili posao zbog zatvaranja brojnih rudnika.

Sam s djedom i prirodom

Metei, protagonist istoimenog filma, živi u toj dolini u rudarskom naselju Uricari kod svoga djeda, nakon što su njegovi roditelji otišli u Italiju na rad. Jedanaestogodišnjak strastveno prati sve što se događa u prirodi. Skuplja informacije o insektima i voćkama, o kojima se njegov djed pomno brine. Između njega i njegovog djeda nastaje jedan poseban odnos, u kojem međutim dolazi do prijeloma kad Mateia izbace iz škole. Riječ je o školi u kojoj je autoritarni obrazovni sustav komunizma još uvijek prisutan i u kojoj se djeca oštro kažnjavaju ako se ne žele povinovati pravilima. Usto dolazi i to što djed odobrava taj odgojni način te silom pokušava dječaka izvesti na pravi put. Matei bježi od kuće i priključuje se jednoj školskoj ekskurziji za Bukurešt. Tamo ispunjava sebi jedan san i kradomice ulazi u prirodoslovni muzej. Nakon povratka iz Bukurešta se njegov djed nalazi na samrtnoj postelji.

Nakon povratka iz Bukurešta Mateiev djed se našao na samrtnoj postelji - scena iz filma

Nakon povratka iz Bukurešta Mateiev djed se našao na samrtnoj postelji

Sudbinu mladog protagonista te rumunjsko-njemačko-francuske filmske koprodukcije dijeli puno djece u Rumunjskoj i drugih zemljama istočne Europe. Statistički gledano najviše je moldavskih roditelja koji svoju djecu ostavljaju u domovini: prema navodima Svjetske banke najmanje jedna četvrtina stanovništva Moldavije radi u inozemstvu. Alexandra Gulea se odlučila da ne radi s rumunjskim snimateljem: "Željela sam svjež pogled na stvari, nekoga tko nije puno upoznat s rumunjskom realnošću, nekoga tko čak prvi put posjećuje tu zemlju". Gulea je stoga za svoj film angažirala njemačkog snimatelja Reinholda Vorschneidera.

"Za djecu je to normalno stanje"

Matei

Stvarna priča jednog rumunjskog dječaka je inspirirala redateljicu za lik Mateia

Film oduševljava jakim slikama, potresnom pričom dječaka i neobičnim kontrastima: idilični obronci prekriveni snijegom, uredni voćnjaci i oronule fasade kuća, koje obilježavaju isto tako oronulu gradsku sliku - svjedoci dugogodišnjeg komunističkog režima. S jedne strane su vidljivi siromaštvo i nezaposlenost, a s druge strane simboli kapitalizma: na primjer markirana odjeća, koju djeca dobivaju od roditelja sa zapada, ili kutija s logotipom jednog poznatog proizvođača čokolade. U takvoj jednoj kutiji Matei na put za Bukurešt sa sobom uzima jednu ozlijeđenu pticu, koju tamo "sahranjuje" u rijeci Dambovita.

Matei bez sentimentalnosti gledatelju priča svoju životnu priču - katkad iz doline, pa onda opet s vrhova brda. Talentirani mladi glumac Alexandru Czuli, koji glumi Mateia, i sam dolazi iz rumunjske doline rijeke Jiu te je prvi put u ovom filmu stajao pred kamerama. On doduše ima sreću što njegovi roditelji ne rade u inozemstvu - što je u toj regiji sve drugo doli samorazumljivo. Ali taj problem poznaje iz priča njegovih vršnjaka iz kruga prijatelja i poznanika: i roditelji dvojice dječaka, koji u filmu glume njegove prijatelje, rade u zapadnoj Europi. "Za tu djecu je to u međuvremenu normalno stanje", kaže autorica i redateljica filma "Matei - rudarsko dijete". A junaci njezinog filma sigurno nisu posljednja djeca, koja su primorana odrastati bez roditelja.

Autorice: Medana Weident / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić

Preporuka redakcije