EU:Koordinaciono tijeloprotiv terora
26. mart 2004Oglas
Nakon šoka poslije atentata u Madridu,sefovi drzava i vlada zemalja clanica EU, preduzeli su sve kako bi se zajednicki odbranili od terorizma, ukljuccujuci i klauzulu kojom ovakva podrska omogucava i angazovanje vojne sile. Teroristickoj mrezzi "Al Kaida koja je zaprijetila i na globalnom planu,treba jasno odrediti granice.Koliko je to hitno i neophodno pokazuje i najnovije saznanje njemacke tajne sluzzbe, da tragovi terora iz Madrida vode i u njemacku. Zbog toga saradnja obavjestajnih sluzzbi mora biti poboljsana,rekao je predsjedavajucci EU i premijer Irske Bertie Ahern:
"Nismo otrili toplu vodu, ali nakon terora u Madridu sve mora biti stavljeno pod kontrolu i takvoj zadaci dasti politicki impuls. To je najmanje,ssto u ovom trenutku Evropljani od nas occekuju".
Do juna mjeseca,trewbaju biti doneseni posebni zakoni u borbi protiv terorizma, koji su potaknuti nakon "11. septembra" ali oni uvijek padaju,zbog primjedaba na nivou piojedinih zemalja.
To je dovelo i do nedonesenja odluke o hapsenju optuzenih za teror na evropskoj ravni, zaplijeni njihove imovine i bankvnih racuna,te pranje novca, stvaranje multinacionalne banke podataka o svemu tome. Beometrijski podaci moraju biti uneseni u pasosse i na vize.
Luksemburški ,premijer žan Klod Junker se izjasnio za brže i ozbiljnije sprovodjenje antiteroristickih mjera.
"Smisao svega je da teroriziramo teroriste. To se ne može postici recitovanjem pjesmica. Moramo primijeniti sva sredtva koja Evropskoj uniji stoje na raspolaganju kako bi suzbili terorizam. Veliki je izazov da se pronade srednji put izmedju kolektiovne sigurnosti i individualne slobode".
Novi koordinator za sprovodjenje mjera protiv medjunarodnog terorizma je Nizozemac Gijs de Vries. Pojedini šefovi država i vlada su kritizirali stvaranje još jedne institucije, tvrdeci da je mnogo važnija zajkednicka politicka volja.
Na zajednickoj veceri ucesnici samita su se dogovorili da usvoje zajednicki Evropski ustav najkasnije do narednog samita koji ce se održati sredinom jula, pošto su najprije Španija, a potom i Poljska najavili spremnost da odustanu od ultimativnog zahtjeva da se zadrži mehanizam odlucivanja uveden na samitu u Nici. Njemacka je takode popustila, te ce za vecinsko odlucivanje biti potrebno 14 od 25 država, odnosno 55 odsto umjesto nacrtom ustava predvidenih 60 odsto glasova evropskih gradjana.
"Nismo otrili toplu vodu, ali nakon terora u Madridu sve mora biti stavljeno pod kontrolu i takvoj zadaci dasti politicki impuls. To je najmanje,ssto u ovom trenutku Evropljani od nas occekuju".
Do juna mjeseca,trewbaju biti doneseni posebni zakoni u borbi protiv terorizma, koji su potaknuti nakon "11. septembra" ali oni uvijek padaju,zbog primjedaba na nivou piojedinih zemalja.
To je dovelo i do nedonesenja odluke o hapsenju optuzenih za teror na evropskoj ravni, zaplijeni njihove imovine i bankvnih racuna,te pranje novca, stvaranje multinacionalne banke podataka o svemu tome. Beometrijski podaci moraju biti uneseni u pasosse i na vize.
Luksemburški ,premijer žan Klod Junker se izjasnio za brže i ozbiljnije sprovodjenje antiteroristickih mjera.
"Smisao svega je da teroriziramo teroriste. To se ne može postici recitovanjem pjesmica. Moramo primijeniti sva sredtva koja Evropskoj uniji stoje na raspolaganju kako bi suzbili terorizam. Veliki je izazov da se pronade srednji put izmedju kolektiovne sigurnosti i individualne slobode".
Novi koordinator za sprovodjenje mjera protiv medjunarodnog terorizma je Nizozemac Gijs de Vries. Pojedini šefovi država i vlada su kritizirali stvaranje još jedne institucije, tvrdeci da je mnogo važnija zajkednicka politicka volja.
Na zajednickoj veceri ucesnici samita su se dogovorili da usvoje zajednicki Evropski ustav najkasnije do narednog samita koji ce se održati sredinom jula, pošto su najprije Španija, a potom i Poljska najavili spremnost da odustanu od ultimativnog zahtjeva da se zadrži mehanizam odlucivanja uveden na samitu u Nici. Njemacka je takode popustila, te ce za vecinsko odlucivanje biti potrebno 14 od 25 država, odnosno 55 odsto umjesto nacrtom ustava predvidenih 60 odsto glasova evropskih gradjana.
Oglas