1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU uvela sankcije Rusiji

Ministri vanjskih poslova EU su postigli dogovor o uvođenju sankcija kako bi povećali pritisak na Rusiju. No u Briselu niko nema iluzija: Krim je zasada izgubljen.

default

Ministri vanjskih poslova EU na sastanku u Briselu, 17. 03. 2014. godine

Krim je pod ruskom kontrolom i to će za sada tako i ostati. Doduše Europska unija smatra da je referendum o otcjepljenju Krima od Ukrajine nelegalan i irelevantan, ali mora se suočiti sa činjenicama. "Ne možemo sada ovdje sjediti i uopće ništa ne činiti", rekla je europska šefica diplomatije na početku sastanka ministara vanjskih poslova EU koji se u ponedjeljak (17.03.) održava u Briselu.

Ministri vanjskih postigli su dogovor o sankcijama protiv 21 osobe koje su odgovorne za sporni referendum na Krimu. Sankcije obuhvataju ograničavanje putovanja i blokiranje bankovnih računa, saopćio je litvanski ministar vanjskih poslova Linan Linkevicius. Sankcije se odnose na 13 ruskih i osam ukrajinskih državljana i za sada su ograničene na narednih šest mjeseci s mogućnošću produženja. Imena osoba protiv kojih su uvedene sankcije za sada nisu poznata. Prema navodima europskih diplomata sankcije se ne odnose na najviše članove vlade, već na drugi nivo rukovodstva. Linan Linkevicius je na svom profilu na Twitteru napisao da će narednih dana uslijediti nove sankcije.

Referendum auf der Krim Jubel

Referendum na Krimu je za EU ilegalan

Ništa neće pokrenuti Putina

Ipak ni najjače svjetske sankcije ne bi više mogle pokrenuti Rusiju da napusti Krim, smatra ministar vanjskih poslova Luxemburga, Jean Asselborn. To je zapravo jasno svim šefovima diplomatija 28 zemalja članica EU, ali je to tako jasno rekao samo Asselborn koji trenutno predsjedava i Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda. "Mi danas ne odobravamo ono do čega je došlo ilegalnim putem. Ali realnopolitički mi moramo pogledati istini u oči", rekao je Jean Asselborn. "Od početka ne postoji niko na svijetu ko bi želio vojno intervenirati, dakle realpolitički se mora priznati ono što se dogodilo, ali i reći: Stop!"

Sankcije nisu zamišljenje kao direktni odgovor na referendum na Krimu, već one predstavljaju drugi nivo mjera koje su dogovorili europski šefovi država i vlada na vanrednom samitu održanom prije 11 dana u Briselu, a riječ je o mjerama u slučaju da Rusija ne pokrene direktne pregovore sa ukrajinskom vladom u okviru međunarodne kontakt grupe. "S obzirom na to da se to nije dogodilo, mi smo sada djelovali", rekla je u Briselu Ashton. Na samitu europskih lidera, koji će u Briselu biti održan u četvrtak i petak (20. i 21. 03.) EU bi, što je sada simbolična gesta, trebala potpisati Sporazum o političkoj asocijaciji i ekonomskoj integraciji sa prelaznom ukrajinskom vladom.

Europska unija je također pozvala Rusiju na pregovore. "Pozivam Rusiju, kao što to uvijek činim, da pokrene dijalog sa ukrajinskom vladom, da razgovara sa međunarodnom zajednicom kako bi se situacija smirila i pronašao politički izlaz. Na koncu Ukrajina želi dobre veze sa Rusijom. To također želi EU, kao i ostatak svijeta", izjavila je europska šefica diplomatije Cathrin Ashton novinarima u Briselu.

Ruska vlada u ponedjeljak (17.03.) je sa svoje strane predložila osnivanje "Grupe prijatelja Ukrajine" koja bi mogla ogranizirati pružanje pomoći Ukrajini. EU do sada nije reagirala na ovaj prijedlog.

Außenminister Luxemburg Jean Asselborn

Jean Asselborn - "Moramo reći: Stop!"

Sačuvati jedinstvo Ukrajine

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier ponovio je prijedlog kancelarke Angele Merkel o hitnom formiranju promatračke misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), koja će biti poslana u Ukrajinu. U telefonskom razgovoru između Merkelove i ruskog predsjednika Vladimira Putina, on je navodno signalizirao svoj pristanak. Steinmeier je pozvao rusku stranu da nakon djela uslijede riječi. "Ako nam Rusija u brojnim telefonskim razgovorima kaže da nema ambicija da svoje aktivnosti proširi na istok ili jug Ukrajine, onda sada postoji mogućnost da to i dokaže."

Pogledajte video 01:44

Istorija poluostrva Krim

Steinmeier je zatražio da budu ukinute prepreke koje stoje na putu slanju misije OSCE-a. "Moramo djelovati. Misija OSCE-a sada mora poćeti sa radom, a ne u narednoj sedmici ili još kasnije kada bude prekasno", rekao je Steinmeier.

U slučaju da Rusija podrži ili dovede do težnji za otcjepljenjem na istoku Ukrajine, gdje također živi veliki broj etničkih Rusa, onda će EU donijeti treći stepen sankcija. To bi bile prave ekonomske snakcije i ograničavanje trgovine za ruska preduzeća.

"Gdje to treba završiti?"

Njemački ministar vanjskih poslova je prebacio Rusiji da je ilegalnim referendumom i planiranim pripajanjem Krima u Rusku federaciju dodatno zaoštrila krizu: "Mi nismo tražili konfrontaciju. Naprotiv: Mi smo posljednjih dana neprestano davali prijedloge kako da se izađe iz ove opasne situacije, koju mi svi osjećamo. No prijedlozi se nisu slušali. I zbog toga ovdje nije riječ samo o davanju mišljenja europskih šefova diplomatije, već podrazumijeva se i o reakciji."

Poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski, čija zemlja direktno graniči sa Ukrajinom, je dodao: "Rusija nam nije ostavila drugu mogućnost." 28 ministara vanjskih poslova EU je prvi put nakon pada Berlinskog zida, prije 25 godina, uvelo sankcije protiv ruskih građana. Frank-Walter Steinmeier pokazao je ličnu pogođenost zbog brzog i dramatičnog zaoštravanja nove konfrontacije između Istoka i Zapada: "Politički uopće ne mogu razumjeti da sedam desetljeća nakon okončanja Drugog svjetskog rata počinjemo mijenjati granice u Europi. Gdje bi sada trebao biti kraj?".

Autori: Bernd Riegert / Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose

Audio i video zapisi na tu temu