EU UN Liban

U jednomjesečnim borbama između izraelske armije i Hezbolaha na jugu Libana poginulo je više od 900 ljudi. Nakon što je u petak Vijeće sigurnosti donijelo Rezoluciju o Libanu UN žele da izraelske borbene jedinice zamijene libanski vojnici i vlastite mirovne trupe nazvane UNFEL (United Nation Interim Force) Pojedine članice EU u sastavu UN-ovih plavih šljemova na jugu Libana imati će važnu ulogu, ali ne i sama EU, kao organizacija. Bernd Rigert

Visoki komeasr EU za spoljnu politiku Havijer Solana neposredno po povratku iz Libana i izraela rekao je kako očekuje da već krajem ove i početkom naredne sedmice prve evropske trupe stići na odredište. On bi želio pomoći u koordinaciji priprema, iako Rezolucija 1701 Vijeća Sigurnosti UN jasno kazuje da će ove trupe biti pod komandom UN-a. Tehnički gledano radi se o proširenju UN-ovih trupa koje su još od 1978. godine osiguravale tzv. Plavu liniju, odnosno granicu između Libana i Izraela.

U Briselu očekuju da će Francuska kao bviši manadtar ovih trupa ponovo preuzeti komandu. Francuska naime ima posebne odnose sa Libanom pošto je od 1920. do 1943. bila na čelu Društva naroda. Glavninu trupa na tzv. Plavoj liniji činiće 5000 francuskih vojnika, od ukupno 15 000 svih vojnika.

Italijnaski šef diplomatiej Massimo D lema je najavio,

da će ova zemlja poslati 3000 vojnika, dok su Španija, Finska i Portugal također spremne poslati svoje vojnike. Libanski premeijr Fuad Siniora je u nedjelju pojasnio da su od neeuropskih zemalja, slanje vojnika na jug Libana nagoviejstili Indonezija, Mlaezija, Maroko i Turska. Njemačka Vlada još nije odlučila o tome hoće li vojnici Bundesweha sudjelovati u ovoj misiji pošto je ova zemlja, zbog svoje prošlosti, načelno zagovarač Izraela. U Berlinu se navodi, kako bi bilo moguće da Bundeswehr pruži logističku podršku UN-ovim trupama. Međutim, nadležni general Bundeswehra Wofgan Schneiderhan upozorio je da se iz suzdržanosti Njemčake ne izvlače pogrešni zaključci, te da se ne opravdanje ne smije tražiti u navodnoj preopterećenosti Bundeswehra u ispunjavanju zadaće u drugim misijama u svijetu.

Proširenje UNIFIL misije ima samo privremenni mandat Vijeća sigurnosti. Ona se treba pobrinuti za pridržavanje prekida vatre i dostavu humanitarne pomoći civilnom stanovništvu. Vojnici smiju koristiti oružje u samoodbrani, ali ne smiju upotrebom oružja održavati primirje, bilo da se sukobe sa Hezbolahom , bilo sa izraelskim vojnicima.

Francuski ministar inostranih posloav Filip Douste- Blazy u jednom intervjuu je rekao, kako zadaća UN trupa nije da razoruža Hezbollah premda je to,kako je rekao suština konflikta.

Da bi se precizirao zadatak trupa potrebno je donijeti i novu Rezoluciju Vijeća sigurnosti.

Uz 15 000 plavih šljemova UN-a na jug Libana, treba biti raspoređeno i sto toliko vojnika libanske armije, koja je u prošlosti jug Libana predala u ruke Hezbolaha.

Do sada se Hezbolah, zastupljen u libanskoj Vladi, protivio odluci da položi oružje. Ostaje, međutim, da se vidi i koliko će najave EU i drugih zemalja o stavlajnju njihovih trupa na raspolaganje UN-u biti provedeno u praksu.

U prošlosti je naime bilo poteškoća,naprimjer prilikom formiranja promatrača izbora u Kongu, pošto je bilo sporenja oko formiranja trupa i njihova naoružavanja. Jedan izraelski zvaničnik smatra da će UN-ove trupe biti formirane za 14 dana, tek nakon što se poprave porušeni mostovi i putevi.

Komesar EU za pomoć u razvoju Lous Michael je jučer otputovao u Liban. On je u ime Evropaljna obećao kako će podići razorenu infrastrukturu i izbjeglom stanovništvu pomoći da se vrati u svoje domove.

Zato je već dodijeljena kratkoročna pomoć Brisela u visni od 50 miliona eura. Prema dogovoru minsitara inozemsnih poslova zemalja članica Švedaska će 31. avgusta biti domaćin Donatorske konferencije za pomoć Libanu. No, da li će EU sudjelovati u otklanjanju štete nastale od 3000 ispaljenih raketa Hezbolaha na sjever Izraela, u Briselu još nije poznato.