1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU umorna od proširenja

U EU postoji zamor od proširenja izazvan krizom i lošim iskustvima iz prethodnih proširenja. Kako sam proces eurointegracija postaje komplikovaniji i zahtjevniji, zemlje zapadnog Balkana imaju sve teži put ka EU.

Hrvatska, Crna Gora i Srbija od 2011. godine će napraviti uspješnu godinu za politiku proširenja.

Hrvatska, Crna Gora i Srbija od 2011. godine će napraviti uspješnu godinu za politiku proširenja.

Iako se politika proširenja nalazi u samoj osnovi nastanka i razvoja EU, postoji shvatanje da je proširenje stvorilo probleme za Uniju kao i da je oslabila perspektiva onoga što je 2003. godina sa samita u Solunu obećano zemljama zapadnog Balkana, kada im je jasno dato do znanja da su dio Unije. Iako kaže da između trenutne krize u EU i proširenje ne postoji jasna povezanost uzroka i posljedica, Stefano Sanino (Stefano Sannino), generalni direktor za proširenje u Evropskoj komisiji dodaje da je sam proces ulaska u zajednicu evropskih zemalja danas sve zahtjevniji i komplikovaniji: „To je dijelom zbog političkih razloga, i to neću da krijem. Postoji i osjećaj teškoća koji je u zemljama članicama generisan kroz prethodna proširenja. A mi smo i naučili izvjesne lekcije iz načina na koji su ona sprovedena.“

Koji su razlozi za blokade na putu proširenja?

Pred BiH je ipak dug put

Pred BiH je ipak dug put

U Briselu tako naglašavanju da je evropski put Hrvatske, koja bi do kraja godine trebalo da potiše pristupni ugovor sa EU, bio teži u odnosu na prethodni talas proširenja, ali i da će biti još komplikovaniji za druge zemlje zapadnog Balkana koje idu putem približavanja Uniji. I dok u Evropskoj komisiji izbjegavaju da pomenu frazu „zamor od proširenja“, članica Evropskog parlamenta, Ulrike Lunaček (Ulrike Lunacek), smatra da taj izraz ima svoje opravdanje: „Mislim da je to činjenica i da se ne tiče toliko razvoja situacije na samom Balkanu, već je velikim dijelom povezan sa povećanjem socijalne nesigurnosti unutar EU, ali i sa efektima proširenja iz 2004 i 2007. godine kada, prema mom mišljenju, nismo dovoljno „pritisli“ neke od novoprimljenih zemalja da ispune sve preduslove“.

Lunačekova dodaje i da ponekad „druge stvari“ stoje iz toga što su neki novi koraci zemalja na putu evrointegracija blokirani. U pitanju tada nije zabrinutost zemlja članica EU zbog ispunjenosti konkretnih uslova, već generalni stav prema pitanju proširenja ili pak uticaj tog pitanja na buduće izborne rezultate u pojedinim evropskim zemljama.

2011-ta ipak uspješna za zapadni Balkan?

FILE--A June 10, 2011 file photo shows Croatian, right, and the EU flag on Croatia's parliament building at Zagreb's St. Mark square. German Chancellor Angela Merkel said Friday, June 24, 2011, that European leaders had agreed they want Croatia to become a member of the EU. (Foto:Darko Bandic/file/AP/dapd)

Hrvatska je naredni član EU

U situaciji kada su zemlje članice EU zapravo te koje donose konačnu odluku o pitanju daljih koraka u procesu evrointegracija Zapadnog Balkana, iz Komisije poručuju da su se i prilikom sastavljanja izvještaja o progresu i svojih preporuka konsultovali sa članicama Unije. Iz Poljskog predsjedavanja EU kažu da je raspoloženje među zemljama članicama „mješovito“, ali da oni ipak očekuju uspješan kraj godine kada su evrointegracije zapadnog Balkana u pitanju.

Najavljujući da će se o regionu razgovarati i na decembarskom Savjetu ministara spoljnih poslova 5. decembra, kao i na Samitu lidera EU , zakazanom za 9. decembar, Artur Harazim (Artur Harazim), direktor za evropsku politiku u poljskom ministarstvu spoljnih poslova kaže:

„Vjerujem da će Evropski savjet moći da donese odluku o kandidatskom statusu Srbije. Još postoje neka otvorena pitanja i problemi , ali imamo par nedjelja da radimo na tome zajedno sa Komisijom, zemljama članicama i Srbijom“. U Briselu se zaključuje i da su ubjedljivi i kvalitetni rezultati za sve u strane u procesu, jedini način za uspješnost nastavka proširenja EU.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije