1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU učinila prvi korak, ali to nije dovoljno

Šefovi država i vlada EU su na vanrednom samitu o izbjeglicama u Sredozemnom moru učinili prvi korak – finansijski su ojačali misiju Fronteks. To još nije dovoljno, smatra u svom komentaru Bernd Rigert.

default

Minut ćutanja...

Komemoracija na Malti. Minut ćutanja u Briselu na vanrednom samitu Evropske unije. Odavanje pošte stotinama izbjeglica koje su se proteklih dana utopile u moru pred obalama Libije. Evropska unija, za razliku od mnogih afričkih država, pokušava da bar malo bude dostojna svoje odgovornosti. Utrostručila je sumu koju će dobiti agencija za zaštitu granica Fronteks – da bi bolje pazila na obale Italije i Malte i aktivnije nego do sada tražila i spasavala brodolomnike. To je jedina konkretna odluka iznenađujuće dugog sastanka u Briselu. I pored dramatičnih događaja u Sredozemnom moru, to još uvijek nije dovoljno za jasan zaokret u politici EU prema izbjeglicama.

EU želi da sačuva obraz

Suviše su različiti interesi članova Evropske unije. Oni su se za jačanje aktuelne misije Triton odlučili samo zato što zbog pritiska javnosti nisu mogli drukčije. Nisu htjeli da izgledaju neljudski. Njemačka kancelarka Angela Merkel je bila zabrinuta za osnovne vrijednosti EU i ljudska prava. Njemačka, Velika Britanija i drugi šalju dodatne brodove i personal da bi bar velike katastrofe bile izbjegnute.

Bernd Rigert

Bernd Rigert

Ali, mandat misije Triton nije izričito proširen. Ostaje pitanje da li Fronteks u saradnji sa italijanskom mornaricom zaista može da u velikom stilu pronalazi sve brodolomnike. No, važno je ne samo da se spasavaju siroti ljudi koji se ukrcavaju na brodove iako je to opasno po život; važno je i da EU sačuva obraz. Zemlje EU sada žele da za Triton izdvoje devet miliona evra mjesečno. Otprilike tolika je bila suma koju je dobijala italijanska misija Mare nostrum. U principu se sada ponovo uspostavlja staro stanje i indirektno priznaje da je odluka o obustavljanju misije Mare nostrum bila pogrešna. Ali, istini za volju treba reći i da ta misija nije završena samo zbog troškova, već i zato što desnopopulistički ministar unutrašnjih poslova Italije Anđelino Alfano nije više mogao - ili želio – da prima izbjeglice u svojoj zemlji.

Glavni problem nije riješen

Odlučujući problem nije riješen ni na vanrednom samitu u Briselu: kuda sa izbjeglicama, potražiocima azila i ekonomskim imigrantima? Zemlje EU nisu mogle da se slože oko ključa za raspodjelu. I dalje se razmišlja o reformi „dablinskog pravila“ prema kome izbjeglice treba da ostanu u prvoj zemlji EU u koju su ušle. Ali, o tome se razmišlja već godinama. Mnogo toga se – neće desiti. Kameron želi da spasava izbjeglice britanskim brodovima, ali ne želi da primi nijednu u Velikoj Britaniji – najvažnije mu je da se one iskrcaju u Italiji. Sada EU hoće da ispita i mogućnost identifikacije i uništavanja krijumčarskih brodova prije nego što isplove. To će teško uspjeti – iz mnogo pravnih i praktičnih razloga...

Šefovi država i vlada Evropske unije nisu se dogovorili o mogućnostima da se izbjeglicama olakša legalan ulazak u zemlje ove zajednice. O tome će se vjerovatno diskutovati još godinama na ovakvim samitima. Sljedeći vanredni samit će biti održan na Malti, a trebalo bi da učestvuju i afričke i bliskoistočne zemlje porijekla i tranzita za izbjeglice. Jer, sa njima se mora razgovarati i one ne smiju biti oslobođene sopstvene odgovornosti.