1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU traži kompromis za pitanje migracija

50 hiljada novih izbjeglica, više prisilnih povrataka i veća kontrola granica. Sve to uz dobrovoljnu solidarnost, bez ikakve prinude. To je plan EU komisije. Međutim, hoće li sve zemlje članice pristati na ovo?

„Pomirenje umjesto podjela" - To je bio moto EU komesara za migracije, Dimitrisa Avramopoulosa  kada je u srijedu predstavio nove prijedloge kojima je pokušao smiriti svađu u vezi migracije u EU.

Raspodjelu tražitelja azila iz Grčke i Italije u druge EU zemlje, koju su do sada odbijale neke ističnoevropske zemlje, ne treba ponavljati. Uredba o vanrednim situacijama, koja je donesena od strane ministara unutrašnjih poslova prije dvije godine za vrijeme vrhunca izbjegličke krize, okončana je u utorak (26.09). Međutim, Avramopoulos želi izvršiti raspodjelu starih slučajeva, odnosno zahtjeva koji su pristigli u vrijeme važenja pomenute uredbe. U Grčkoj je za preraspodjelu identifikovano oko 2.000 ljudi, a u Italiji oko 7.000. To znači da u zemaljama EU treba biti raspoređeno još oko 9000 ljudi prema unaprijed određenoj kvoti. Komesar je pozvao zemlje-članice da djeluju u duhu solidarnosti i provedu odluku do kraja. Evropski sud je potvrdio zakonitost ove preraspodjele.

Smanjiti brojke i završiti svađu?

Mađarska i Poljska i dalje odbijaju prihvatiti azilante iz Grčke i Italije. Na pitanje kako natjerati ove države na solidarnost, Dimitris Avramopoulos nije uspio objasniti. O brojci od 120 hiljada ljudi, koji su trebali biti preraspodijeljeni na osnovu sistema kvota, više se i ne govori. „To više ne trebamo, jer su brojevi migranata na balkanskoj i mediteranskoj ruti drastično smanjeni", kazao je Avramopoulos. EU komesar je upozorio da bi u nekom trenutku mogao biti neophodan revidirani zakon o azilu, nazvan Dablinsko pravilo, koji propisuje kako će se tražitelji azila ubuduće preraspoređivati iz preopterećenih zemalja.

Dogovori u vezi Dablinskog pravila su u toku, međutim još uvijek nisu puno napredovali. Ono što je jasno je da je na snazi i dalje princip po kojem su države u koje tražitelji azila prvi put stignu i prijave se, ostaju odgovorne za postupak azila.

Brüssel, Dimitris Avramopoulos, EU-Kommissar Migration (picture-alliance/V.Mayo)

Avramopoulos: Neophodno više solidarnosti među zemljama EU

Premještanje umjesto redistribucije

Umjesto pravila kvota, Evropska komisija sada ponovo želi pojačati premještanje. Pri tome se pazi na suptilnu razliku između premještanja i redistribucije. U slučaju premještanja, izbjeglice ili tražitelji azila sa „dobrim izgledima" bit će raspodjeljeni između zemalja-članica EU direktno iz tranzitnih država kao što su Turska ili iz EU centara za registraciju u Grčkoj i Italiji.  Učešće u programu premještanja je dobrovoljno. Trenutno je 13 zemalja-članice dio ovog programa, a među njima su i Norveška i Irska. Poljska i Mađarska su se odlučile da ostanu izvan ovog programa. Međutim, Češka je također jedna od zemalja učesnica. U posljednje dvije godine, 23.000 ljudi je legalno primljeno u EU uz pomoć ovog programa. EU komesar Dimitris Avramopoulos sada predlaže da se u naredne dvije godine ponudi još 50.000 mjesta.

Avramopoulos indirektno dodaje i da ovaj broj nije prevelik. Kao usporedbu navodi broj od 65 miliona izbjeglica koji su trenutno na putu širom svijeta bez svog doma.

Više prisilnih povrataka u zemlje porijekla

„Broj neregularnih ulazaka se drastično smanjio", rekao je komesar EU.  „Sada moramo otvoriti više legalnih puteva ulaska u EU." Evropska unija mora preispitati svoje procese dodjele viza i privući više doseljenika čije sposobnosti mogu biti korisne za evropsku ekonomiju. Ako želimo vjerodostojnu migracionu politiku, to znači da će oni koji ranije nisu imali pravo da dođu i žive u EU, morati istu i napustiti, misli komesar za migracije. Broj prisilnih povrataka mora biti veći. Oko 1,5 miliona ljudi, koji nemaju prava na stalni boravak i dalje zadržavaju se u EU, izvještava Evropska komisija u Briselu. U 2014. i 2015. godini samo 36 posto migranata koji su morali izaći iz EU, su to i učinili. Države članice EU moraju uložiti više napora i češće vraćati ljude u zemlje iz kojih dolaze, zahtjeva Avramopoulos. U tome će im uskoro pomoći i novi odjel za prisilni povratak u zemlju porijekla. Odjel će biti dio Agencije za zaštitu granice „Frontex" u Varšavi.

Griechenland - Die Flüchtlingslage auf Chios (DW/D. Tosidis)

Ovako izgleda čekanje u izbjegličkim kampovima na grčkom otoku Chios. Prisilni povratak, preseljenje ili preraspodjela?

Slobodno kretanje na području Šengena?

Zbor velikog broja migranata 2015. i 2016. godine, neke EU zemlje članice na sovjim granicama ponovo su uvele provjeru identiteta. Austrija, Njemačka, Francuska, Belgija, Danska, Švedska i druge zemlje željele su tako uspostaviti bolju kontrolu imigracije. Ove kontrole, dozvoljene isključivo na granicama Šengen zone, moraju biti prekinute u novembru. Odgovorni EU komesar Dimitris Avramopoulos o tome kaže: „Zbog lakšeg kretanja izbjeglica, neće biti produžavanja ovakvih kontrola". Srž šengenskih pravila je slobodno kretanje unutar EU bez kontrole identiteta. Obzirom da su sada vanjske granice EU bolje zaštićene nego prije dvije godine, a broj imigranata se smanjio, granične kontrole sada mogu biti zaustavljene. Neke države članice, uključujući i Njemačku, žele da nastave sa slučajnim provjerama na granicama svojih zemalja. Kancelarka Angela Merkel rekla je u predizbornoj kampanji da će prekinuti provjere samo ako joj eksperti iz Savezne policije potvrde da je to sigurno.

Novi razlog za stare kontrole

Međutim, i ovdje je EU našla prostor za iskoristiti u svoju korist. Zemlje-članice EU koje žele nastaviti sa kontrolom na svojim granicama od sljedećeg novembra, moraju kao razlog navesti drugu prijetnju unutrašnjoj sigurnosti. Na primjer Belgija i Francuska navode terorizam kao razlog za kontrolu identiteta. Sada i ministar unutrašnjih poslova Njemačke, Thomas de Maizière želi na osnovu opasnosti od terorizma nastaviti sa kontrolama. Evropska komisija želi na osnovu iskustva iz proteklih godina prilagoditi odredbe takozvanog Šengenskog graničnog zakona, kojima će dozvoliti više izuzetaka od pravila. O ovome moraju odlučiti sve članice EU koje pripadaju Šengen zoni. Kada nova pravila stupe na snagu, prethodne granične kontrole mogle bi se produžiti na tri godine. Njemačka je zatražila četiri godine.

Paralelno s tim će se povećati kontrole na vanjskim granicama EU. Od aprila ove godine podaci o svim putnicima se provjeravaju sa relevantnim podacima vezanim za azil, zatim sa ukradenim dokumentima i potjerama. U budućnosti će podaci o svim putnici pri ulasku i izlasku iz EU automatski biti evidentirani. Pored toga, putnici koji nisu državaljani EU prilikom svog dolaska morat će dati svoje podatke na raspolaganje. Internet sistem trebao bi funkcionirati slično kao sistem za ulazak u Sjedinjene Američke Države, Australiju i Kanadu.

 

Preporuka redakcije