1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU tek očekuju teški pregovori

Završen je samit EU na kojem je postignut dogovor o formiranju trajnog mehanizma za stabilizaciju eura. Da bi to bilo ostvarivo dogovorene su promjene Lisabonskog sporazuma.

Lideri EU su se u Briselu dogovorili o stvaranju fonda za odbranu stabilnosti eura

Lideri EU su se u Briselu dogovorili o stvaranju fonda za odbranu stabilnosti eura

EU tek sada osjeća posljedice dva velika propusta napravljena prilikom uvođenja zajedničke valute eura. Kao prvo: Unija nije prije zajedničke valute uvela zajedničku privrednu politiku. Na taj način je unutar eurozone došlo do velikog privrednog debalansa. Drugo: nekim zemljama koje su uvele euro, to uopšte nije trebalo da bude dozvoljeno. Grčka je najupečatljiviji, ali ne i jedini primjer. EU je dugo vremena zatvarala oči pred ovim činjenicama, a sada pod hitno mora da povuče poteze koji su posljedica grešaka.

U principu, mjere koje su donesene idu u pravom smijeru. Vlade su se obavezale da će učiniti sve što je moguće kako bi se zadržala stabilnost eura. Teoretski gledano, naravno da postoje granice u kojima se može pomoći državama u finansijskim problemima. Ali, da su te granice pretočene u konkretne brojeve, špekulantima na berzama bi to bio povod da ih testiraju. I najmanja naznaka da bi neka od država EU mogla da bude ostavljena na cjedilu, izazvala bi lančanu reakciju. Ukoliko bi došlo do raspada monetarne unije, to bi moglo da bude veoma skupo za pojedine države - posebno za Njemačku.

Veoma važan dogovor za Evropsku uniju

Veoma važan dogovor za Evropsku uniju

Uniji tek predstoje teški pregovori o ujednačavanju privrednih politika u pojedinim državama, što je trebalo davno da se desi. Nekima očito još uvijek nije jasno šta to znači. To ne znači samo konsolidaciju državnog budžeta, što je ionako težak poduhvat. Tu se radi o stvarima koje su mnoge države tretirale kao nedodirljive "svete krave" od nacionalnog interesa: poreska i penziona politika, te zakoni na tržištu rada su samo neki primjeri za to.

U pitanju su duge nacionalne tradicije, društveni kompromisi za koje su trebale godine kako bi se uspostavili u svakoj državi. Prilikom uspostavljanja balansa u cijeloj uniji, ne radi se o uspostavi potpuno jednoobrazne privredne politike. Ali razlike u sadašnjim razmjerama su neodržive. Pri tome je važno da se ne traže rješenja koja predstavljaju "zlatnu sredinu", nego ona koja će omogućiti da privredni prostor EU bude konkurentan u svijetu.

Vremena je malo. Nevolja prisiljava države eurozona na stepen integracije na koji nikada ne bi pristale dobrovoljno. Ukoliko se u EU dovoljno potrude, onda bi ova zajednica odista iz krize mogla izaći ojačana.

Autor komentara: Christoph Hasselbach/Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić