1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU se mora usredotočiti na zapadni Balkan

Proces stabilizacije i pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana i ubuduće mora biti težište politike EU-a. Unatoč svim izazovima, angažmanu u regiji nema alternative - poruke su međunarodne konferencije u Berlinu.

Nema druge alternative nego ići dalje putem prema EU

Nema druge alternative nego ići dalje putem prema EU

Od presudne važnosti za uspješan nastavak europske integracije zemalja zapadnog Balkana bit će njihova daljnja politička stabilizacija i društveno-ekonomski preobražaj. Jednako nužna je i fleksibilnost EU-a pri određivanju kriterija u procesu pridruživanja pojedinih kandidatkinja, ali i ustrajnost na zahtjevu za ispunjenjem zadanih uvjeta, istaknuto je na skupu. No, kočnicu bi – osim bilateralnih nesuglasica, na primjer oko Kosova, makedonskog imena ili slovensko-hrvatske granice – moglo predstavljati zaustavljanje ratifikacije reformskog sporazuma EU-a nakon neuspjeha na referendumu u Irskoj.

Hrvatska kao primjer

"Bez Lisabonskog ugovora nema ni proširenja Europske unije", podsjetio je na stanje stvari europski parlamentarac Hannes Swoboda te s pogledom na predsjedateljicu EU-a u idućem polugodištu dodao: "Podozrivost, a dijelom i otpor češke vlade i predsjednika Lisabonskom ugovoru može značiti blokadu proširenja." Za Hrvatsku koja već dulje pregovora o članstvu, čini se, ipak nema straha. "Tim više što Češka već najavljuje kako će nastojati nastaviti ono što je Slovenija radila, a to je da će idalje imati među prioritetima proširenje EU-a pa tako i proces stabilizacije i pridruživanja", kaže Višnja Samardžija.

Europska stručnjakinja s Instituta za međunarodne odnose Sveučilišta u Zagrebu drži kako će hrvatska predpristupna iskustva doprinijeti jačanju regionalne suradnje: "Dakle, sve što smo naučili u ovom procesu možemo prenositi drugim zemljama i mislim da Hrvatska tu može imati vrlo važnu ulogu." "Time će biti odaslan znak Europi, Bruxellesu i zemljama članicama da smo mi već djelatno spremni tako što jedni s drugima blisko surađujemo", napominje ravnatelj beogradske zaklade "Balkan Trust for Democracy" Ivan Vejvoda.

Ukidanje viza

Na konferenciji je ukazano i na važnost mjera za očuvanje europske perspektive zemalja regije poput BiH ili Srbije koje ne mogu tako brzo računati na prijam u EU. Misli se na sve oblike unapređenja privredne i kulturno-znanstvene suradnje, a pogotovo na ukidanje viza. "Ljudi će, čak i ako ne putuju, imati dojam da su vrata otvorena. Mislim da je to jako bitno za osjećaj pripadnosti Europi – ne samo u fizičkom i zemljopisnom nego i u vrijednosnom smislu", zaključuje Vejvoda.

Međunarodne konferencija je održana od 12. do 13. rujna u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu. Organizator je njemačko Društvo za jugoistočnu Europu.