BiH: Federalizam po etničkom principu?

Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta izglasao je u utorak (31.1.) prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine (BiH) u kojem se zahtijevaju promjene nužne za stvaranje funkcionalne države „uz poštivanje načela federalizma". Zahtijeva se i decentralizacija te „puna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana". U prijedlogu rezolucije o kojoj bi se Evropski parlament trebao izjasniti u februaru ili martu 2017. godine, izražava se žaljenje što su zajednički reformski napori često ometani etničkim i političkim podjelama, koje za uzrok imaju „duboko ukorijenjene dezintegrativne tendencije koje otežavaju normalni demokratski razvoj".

Izvorni prijedlog rezolucije sastavio je izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH, rumunski demokršćanin Cristian Dan Preda, koji je prethodnih dana boravio u Sarajevu gdje je razgovarao sa najvišim zvaničnicima ove zemlje. On je sa predstavnicima najznačajnijih političkih grupa u Evropskom parlamentu dogovorio kompromisne amandmane koji uključuju i nekoliko hrvatskih prijedloga koji se, između ostalog, odnose na načela federalizma i „legitimne zastupljenosti konstitutivnih naroda". Pojedini zastupnici iz klubova Zelenih i Socijalista usprotivili su se uvrštavanju načela federalizma i spominjanju konstitutivnih naroda, ističući da bi trebalo više naglasiti građanske, a manje etničke elemente koji „vode u daljnje podjele“.

Hrvatski zanos i bošnjački oprez

U prijedlogu rezolucije se ističe da BiH neće biti uspješan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) dok se ne uspostave odgovarajući institucionalni uslovi. Rezolucijom se podstiče i reforma izbornog zakona što je, prema mišljenju zastupnice Evropskog parlamenta Željane Zovko, jedno od najznačajnijih pitanja u BiH. „Ključno je postići kompromis u novom izbornom zakonu koji će poštivati evropske principe federalizma i decentralizacije te legitimnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana kako bi BiH bila prava evropska država", naglasila je Zovko.

Potpredsjednik najuticajnije bošnjačke političke partije u BiH Stranke demokratske akcije (SDA) Šefik Džaferović podsjeća da je prijedlog rezolucije Vanjskopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta tek priprema za konačnu odluku. „Nadam se da ti sporni termini, kao što je federalizacija, neće biti usvojeni u Evropskom parlamentu, jer to nije dobro za BiH. U kontekstu bh. prilika, federalizacija je nešto što može voditi zemlju u dodatne etničke i teritorijalne podjele. Evropski parlament se u tom smislu ne bi trebao miješati u unutrašnja pitanja BiH. To bi trebala biti autonomna stvar BiH“, kaže Džaferović za Deutsche Welle. On naglašava da SDA neće dopustiti dodatnu podjelu zemlje po etničkim i teritorijalnim principima. „Od Daytona na ovamo nije moguća nikakva reforma koja bi vodila dodatnoj dezintegraciji BiH. Moguće su samo reforme koje će reintegrirati BiH i koje će reintegriranu BiH voditi u EU i NATO“, kategoričan je Džaferović.

Federalizam po etničkom principu podstiče rastakanje BiH

Politički analitičar Slavo Kukić kaže da rezolucija Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta „ne daje dovoljno osnova za tumačenja po principu crno-bijelo". „Istina, ona govori o federalizaciji BiH. No, pitanje je na kakvu se federalizaciju misli. U slučaju, naime, da se zagovara federalizacija na principima etnoteritorijalizacije, koja je praćena etničkim zaokruživanjem dijelova bh. teritorija, onda zagovaranje takve federalizacije jeste vjetar u leđa daljim etničkim podjelama i daljem rastakanju BiH kao države i društva. No, postojeći tekst rezolucije ne isključuje ni federalizaciju kao regionalizaciju BiH, s povećanim ovlastima regija u odnosu na centralnu vlast. Od takve, što se mene tiče, i ne treba zazirati. Naprotiv, nju se doista može shvatiti na fonu evropskih demokratskih trendova. A da bi moglo biti baš to sugerira i dio rezolucije koji se tiče odbacivanja pokušaja RS-a da uspostavi paralelne kanale komunikacije s Evropskom komisijom. Jer, u slučaju orijentacije na federalizaciju na principima etnoteritorijalizacije takav bi stav u vezi s RS bio krajnje konzistentan. Prema tome, ne treba žuriti sa zaključcima. Dapače, veoma sam sklon tezi da su nam drugi, Evropljani prije svega, i danas veći prijatelji od nas samih“, kaže Kukić za Deutsche Welle.

U prijedlogu rezolucije se kao „neprihvatljivi" osuđuju pokušaji RS-a da uspostavi paralelne kanale komunikacije s Evropskom komisijom i referendum o proglašenju Dana RS-a. Za članove Odobora, referendum u RS-u je „ozbiljno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava". Osuđena je i dodjela zahvalnica ratnim zločincima. Parlamentarci su pozvali i na brzu provedbu presude „Sejdić-Finci", ali i presude Ustavnog suda koja se odnosi na Mostar. Osuđeno je nasilje tokom izbora u Stocu te zatražen „medijski pluralizam“ u BiH.