1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

EU razdvaja susjede na Zapadnom Balkanu

Uticaj ulaska Hrvatske u EU na BiH i njene poljoprivrednike te zaštita svjedoka u procesima koji se vode protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine na Balkanu su neke od tema kojim se bavi štampa na njemačkom jeziku.

„Hrvatsku i BiH dijeli granica dugačka preko 930 km. Ove dvije susjedne zemlje su i trgovinski partneri. Međutim, uskoro bi moglo biti drugačije. Razlog je skori ulazak Hrvatske u EU“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“ i nastavlja: „Nova pravila, koja stupaju na snagu ulaskom Hrvatske u EU, najviše će osjetiti bosanskohercegovački proizvođači životnih namirnica, prije svega mliječnih proizvoda. Za BiH je u igri mnogo toga. BiH znatnu količina milijeka i mliječnih proizvoda izvozi upravo u Hrvatsku. Bosanskohercegovački mljekari, ukoliko zbog propisa EU, ne budu mogli svoje proizvode plasirati na hrvatsko tržište, moraće računati sa velikim gubicima“.

Jedan od manjih graničnih prelaza između BiH i Hrvatske

Jedan od manjih graničnih prelaza između BiH i Hrvatske

„Problem nije samo ograničen na mliječne proizvode. Standardi EU i certifikati, prije svega na sigurnost životnih namirnica i uzgoja životinja, nisu ispunjeni ni u drugim poljoprivrednim granama. EU, a uskoro i Hrvatska, je dakle za bh. proizvodnju pilećeg mesa i prerađevina, kao i izvoza jaja, zatvoreno tržište. Međutim, ulazak Hrvatske u EU nije došao iz vedra neba. Hrvatska je duže od ostalih kandidata, preko šest godina, vodila pegovore o članstvu. Dakle, BiH je imala dovoljno vremena da se pripremi za taj korak. Međutim, nije do zakona. U maniru „Copy-and-Paste“ su usvojene moderne odredbe o sigurnosti životnih namirnica i zaštite životinja. Međutim, zakon nije moguće provesti u djelo na drugim nivoima“.

„Razlozi za to su, skoro kao i uvijek u BiH i podijeljenosti između FBiH i RS. U bosanskohercegovačkoj multietničnosti ne postoji nešto što bi se moglo nazvati `nacionalnom poljoprivredom politikom`. EU insistira na standardu koji će važiti za cijelu zemlju i kritikuje podijeljenu odgovornost na entitetskoj i državnoj razini.

Ulazak Hrvatske u EU će na svojoj koži osjetiti proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH Fotos von unserem Korrespodenten Emir Musli aus Bijeljina, aufgenommen im Juli 2011.

Ulazak Hrvatske u EU će na svojoj koži osjetiti proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH

U posljednjem izvještaju o napretku BiH na putu u EU se navodi da ´nedostatak napretka negativno utiče na trgovinu poljoprivrednim proizvodima, posebno sa EU`. Bosanskohecegovački poljoprivrednici se boje da će ulaskom Hrvatske u EU biti još više izolirani. Ponekad se čak govori o podizanju nove `Željezne zavjese` koju EU podiže na Zapadnom Balkanu, što je suprotno orginalnoj ideji o jedinstvu novopečenog nosioca Nobelove nagrade za mir“, piše u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Svjedoci u opasnosti

„Ko na Balkanu govori protiv ratnih zločinaca, živi u opasnosti“, piše u podnaslovu teksta u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ u kojem pored ostalog piše: „Stotine osoba osumnjičenih za ratne zločine se nalazi ili se treba naći pred sudovima balkanskih država. U pojedinim slučajevima je upitno da li će protiv svake osobe biti i vođen postupak. Često se svjedocima toliko prijeti da povlače date izjave. Posebno teška situacija je u kojoj se nalaze svjedoci koji svjedoče ili trebaju svjedočiti protiv bivših komandanata UČK (Oslobodilačke vojske Kosova). Nekoliko ih je ubijeno ili su imali `tragične udese`.“

Države u regionu osim ratnih zločinaca se moraju boriti i protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Države u regionu osim ratnih zločinaca se moraju boriti i protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„U zakonima većine država jugoistočne Evrope je predviđeno davanje anonimne izjave, ali je to u malim balkanskim državama i društvima u kojim poznaje svako svakoga, teško sprovesti u djelo. Od pomoći nije ni seljenje svjedoka iz jednog u drugi grad na Kosovu. Neke evropske zemlje su sa Kosovom potpisale sporazum o prihvatu svjedoka. U većini tih sporazuma se navodi da troškove snosi kosovska vlada, koja opet, za tako nešto, nema dovoljno sredstava. Osim toga se stiče utisak da vlada u Prištini, kojom dominiraju bivši dobrovoljci, u svom radu ima druge prioritete od zaštite svjedoka“.

„Lekcija iz ovih slučajeva glasi: ´Bez funkcionalne zaštite svjedoka je skoro nemoguće kazniti ratne zločince`. Činjenica je da mnogi regionalni procesi protiv osumnjičnih za ratne zločine se ne mogu učinkovito voditi bez jačanja postojećih programa zaštite svjedoka koji su dijelom samo mrtvo slovo na papiru. Balkanskim zemljama je za to potrebna pomoć što je u interesu i EU. Srbijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova je čak oformilo jedinicu za fizičku zaštitu svjedoka. Međutim, ne čudi što se neki od svjedoka, koji trebaju svjedočiti o zločinima srbijanskih policijskih jedinica u BiH, Hrvatskoj i Kosovu, ne osjećaju sigurno. Neime, neki od tih zaštitara su bili pripadnici jedinica protiv čijih se članova pred sudovima vode procesi za masakr“, piše pored ostalog u listu „Frankfurter Allgeine Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić