1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU proširuje sankcije protiv Rusije

Bez obzira što se na istoku Ukrajine poštuje dogovoreno primirje, EU je donijela nove sankcije protiv Rusije. Predstavnici zemalja članica su nakon trodnevne rasprave u Briselu usvojili "paket restriktivnih mjera".

Prema navodima zvaničnika u Briselu, zemlje članice EU su izrazile "jedinstvo u odluci da prošire sankcije protiv Rusije". Nove mjere bi trebalo da pogode rusku privredu. Usvojene su dodatne zabrana putovanja u EU i zamrzavanje računa u bankama za 20 osoba iz Rusije i iz redova proruskih separatista. Na listama, za sada, nema osoba koje se nalaze na ministarskim pozicijama. Ruske banke će, također, sada mnogo teže dolaziti do svježeg novca, odnosno kredita u bankama koje imaju sjedište u EU.

Nove mjere tako pogađaju potpuno iste segmente privrede i politike kao i ranije. Do svježeg novca će sada još teže dolaziti i ruske naftne kompanije, te firme koje proizvode naoružanje. EU će otežati i izvoz u Rusiju onih proizvoda koji mogu da se koriste u vojne svrhe, ali i tehnologija koje se koriste u svhu crpljenja nafte.

Čeka se zeleno svjetlo šefova vlada i država

Barroso i Van Rompuy čekaju odgovor vlada zemalja EU

Barroso i Van Rompuy čekaju odgovor vlada zemalja EU

Proširene sankcije stupaju na snagu tek u ponedjeljak (8.9.) kada ih odobre vlade zemalja članica Unije. U tu svrhu su predsjednik Ministarskog vijeća Herman van Rompuy i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso poslali pismo svim šefovima vlada i država EU. U njemu se navodi da je riječ o "djelotvornim mjerama koje će nam omogućiti da u najkraćem roku uputimo odgovor", misleći pri tome na odgovor na rusku politiku u Ukrajini. U Briselu se nadaju da će na ovaj način nagnati Rusiju ali i separatiste da promijene politiku. Osim toga je cilj da se pogode i moćni ruski oligarsi koji se uglavnom bave poslovima crpljenja i prodaje nafte.

Posljedica ranijih sankcija: francuski ratni brod Mistral nije isporučen Rusiji

Posljedica ranijih sankcija: francuski ratni brod Mistral nije isporučen Rusiji

EU i SAD su u proteklom periodu već usvajali sankcije protiv Rusije. Zapad prebacuje vladi u Moskvi da je protivno međunarodnom pravu anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, te da ljudstvom i oružjem podržava separatiste na istoku Ukrajine.

Među zemljama članicama Unije ima i onih koje zagovaraju ukidanje sankcija Rusiji ukoliko se ostvari trajno primirje i napredak u rješenju krize na istoku Evrope. Zbog toga su i pregovori o sada dogovorenom paketu mjera trajali puna tri dana. Diplomatski izvori navode da su posebno sporne bile mjere ograničenja kredita ruskim firmama i bankama. Vlade nekih istočnoevropskih država strahuju da bi to moglo pogoditi brojne njihove banke koje održavaju poslovne veze sa partnerima u Rusiji.

Steinmeier umjereni optimista

Tokom ovog petka (5.9.) su se istovremeno u Minsku sastali i predstavnici vlade u Kijevu, vlade u Moskvi, separatista i OSCE-a kako bi pregovarali o prekidu sukoba koji su do sada odnijeli oko 2600 života. Tu je i postignut dogovor o primirju, o povlačenju trupa i razmjeni zarobljenika. Po svemu sudeći se dogovor o primirju poštuje.

Steinmeier se nada daljem napretku u pregovorima

Steinmeier se nada daljem napretku u pregovorima

Njemački šef diplomatije Frank-Walter Steinmeier je nakon informacija o tome da se poštuje primirje u Ukrajini rekao da je "umjereni optimista". "Dogovoreno primirje, ako se održi, predstavlja početak kraja krize", izjavio je za list Bild i dodao: "Hoće li oružje trajno zašutjeti, to zavisi od volje Moskve i Kijeva da politički riješe otvorena pitanja."

Odlučujuće u svemu je da politika preuzme stvari u svoje ruke, te da se prekine spirala nasilja, smatra njemački šef diplomatije. Upozorio je na mogućnost izbijanja otvorenog rata između Rusije i Ukrajine.

Obama pesimista

Predstavnici Ukrajine i proruskih sepratista su u Minsku dogovorili primirje

Predstavnici Ukrajine i proruskih sepratista su u Minsku dogovorili primirje

Predsjednik SAD Barack Obama je izrazio sumnju u uspjeh dogovora o primirju i zatražio da u prvi mah sve sankcije protiv Rusije ostanu na snazi. "Naravno da dogovor budi velike nade, ali smo skeptični s obzirom na ranija iskustva", rekao je Obama na marginama samita NATO-saveza u velškom Newportu.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon je pozvao sve strane da "pokažu dobru volju". Dodao je da "mora postojati vjerodostojna kontrola onoga što je dogovoreno" i u tome je ponudio pomoć UN-a. Naglasio je da se moraju poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

Vlada u Moskvi je pozdravila dogovor o primirju i upozorila da se svi moraju pridržavati onoga što je dogovoreno. To je zatražio i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk je izjavio da se "ruske trupe, banditi i teroristi moraju povući kako bi se mogla osigurati granice Ukrajine".

Preporuka redakcije