EU pred ratifikacijom Lisabonskog ugovora

Šefovi država i vlada su prihvatili zahtijev Češke da se zagarantuje da u Ugovoru sadržane odredbe Povelje o ljudskim pravima, ne mogu biti iskorištene za potraživanje imovine i prava na povratak Sudetskih Nijemaca koji su iz Češke protjerani nakon Drugog svjetskog rata.

Ratifikacija Lisabonskog ugovora se na taj način polako ali sigurno bliži kraju. To je potvrdio i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso (Žoze Manuel Baroso): “Večeras smo postigli važan sporazum. Novi ugovor me podsjeća na maraton sa preprekama. Uspjeli smo otkloniti posljednju političku prepreku, što znači da Lisabonski ugovor uskoro može stupiti na snagu.“ Lisabnosnki ugovor će tako krajem godine stupiti na snagu, ukoliko češki Ustavni sud 3. novembra kako se očekuje, odbaci kao neosnovanu tužbu konzervativnih senatora koji su protiv Ugovora.

EU i dalje bez jedinstvenog stava o klimi

Lideri EU vodili su oštre diskusije i o pružanju finansijske pomoći zemljama u razvoju i preraspodjeli finansijskih obaveza koje se odnose na tu pomoć. Pred samit o klimi koji će se održati sredinom decembra u Kopenhagenu, 27 zemalja članica željelo je usuglasiti svoje stavove i jedinstveno nastupiti na tom samitu. Međutim, mnoge istočnoevropske zemlje se boje da bi to za njih bilo veliko finansijsko opterećenje. Njemačka kancelarka Angela Merkel naglasila je da je njena zemlja spremna preuzeti obaveze: „Ovdje ćemo jasno staviti do znanja šta želimo i na što smo spremni. I u oblasti preuzimanja obaveza ali i davanja finansijskih signala.“

Svi za jednog, jedan za sve

Njemačka međutim slično kao i Francuska i Italija, ne želi navoditi konkretne sume, najviše iz taktičkih razloga. Na taj način se ove zemlje nadaju da će SAD i Kina preuzeti više finansijskih obaveza kada je u pitanju novi sporazum o zaštiti klime i podrška zemljama u razvoju. Britanski premijer Gordon Brown (Gordon Brovn) je otvoreno rekao o kojoj sumi novca je otprilike riječ: „Polazimo od toga da će do 2020 godine biti potrebno oko 100 milijardi eura od čega bi Evropa na sebe trebala preuzeti pozamašnu sumu od oko 30-40 milijardi eura.“

Da li će Browna podržati ostale kolege, biće poznato danas, na kraju samita. Lideri EU razmotriće danas i kadrovska pitanja. Kao glavni kandidati za mjesta prvog predsjednika EU pominju se bivši britanski premijer Toni Bler i premijer Luksemburga Claude Jean Junker (Žan-Klod Junker).

Autor: Susanne Henn/Belma Fazlagić

Odg. urednik: Svetozar Savić