1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU poziva Srbiju i Kosovo na dijalog

U sukobu između Srbije i Kosova EU ne zna što želi. Zbog nesloge Europljana, EU se nada da će Kosovo i Srbija sami riješiti probleme. Takvu želju sukobljene strane nemirnoj EU zasigurno neće ispuniti.

default

Na granici između Srbije i Kosova se puca. Srbi spaljuju granični prijelaz. Vojnici KFOR-a na srpskim barikadama na cestama Kosova ponovno se okreću i vraćaju. A europska ministrica vanjskih poslova Catherine Ashton “šulja se kao mačka” i izjavljuje kako je “zabrinuta” i kako “žali” te da nasilje na sjeveru Kosova “duboko osuđuje”. Više puta pozvala je Srbe i Kosovare da se “vrate dijalogu”.

Bildbeschreibung: Bruessel; 07. 09. 2010.; Boris Tadic, serbische Praesident und EU-Außenbeauftragte Kathrin Ashton. Stichwort: Tadic, Ashton Foto von unserer Korespodentina aus Bruessel, Marina Maksimovic

Boris Tadić i Kathrin Ashton

Kod ni jednog drugog vanjskopolitičkog pitanja Europska unija nije više podijeljena i posvađana kao oko pristupa Srbiji i Kosovu. “Dijalog je najmanji zajednički nazivnik”, izjavio je jedan diplomat Europske unije u Bruxellesu. 22 od 27 zemalja članica priznale su neovisnost Kosova koje je u veljači 2008. godine proglasilo neovisnost i koje je dobilo međunarodno priznanje. Pet zemalja članica Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Cipar i Grčka odbijaju priznati Kosovo, ali su ipak spremne na suradnju s Kosovom.

EU još uvijek bez dugoročne strategije

Europska unija nije se još mogla dogovoriti o dugoročnoj strategiji oko Kosova. I prema Srbiji ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a, uvijek kada su na dnevnom redu Srbija i Kosovo, traže kvadraturu kruga. Nijemci, Britanci i Nizozemci želju Srbije za početak pregovora o članstvu u EU prepoznaju kao mogućnost vršenja pritiska na Beograd i to ne samo oko dogovora oko Kosova već i za postizanje više pravne države u samoj Srbiji. Austrijanci i Slovaci pak žele izaći u susret Srbiji kako se ova vrlo bitna država na Balkanu ne bi ponovno našla u političkoj izolaciji.

Geberkonferenz für Kosovo in Brüssel

Hashim Thaci

Za različita stajališta postoje i dobri razlozi. Zbog iskustva oko ulaska Cipra u EU većinu zemalja članica Unije hvata paničan strah da bi se kod idućeg proširenja mogla pojaviti otvorena pitanja granica. Tako je Hrvatska u drugoj polovici svojeg pregovaračkog razdoblja morala dogovoriti način rješavanja graničnog prijepora na Jadranu sa Slovenijom. Put Makedonije u EU do daljnjega je blokiran, jer se Grčka i Makedonija ne mogu dogovoriti oko imena države Makedonije. Osim toga, iskustvo je pokazalo da Srbija itekako reagira na pritisak Europske unije. Naime, uhićenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića, posljednjih bjegunaca i optuženika za ratne zločine pred Haškim sudom, uspjela su samo zato, što je EU prijetio prekidom procesa približavanja Uniji. Međutim, izručenjem optuženih za ratne zločine Haagu povećao se i pritisak na Europsku uniju. Ukoliko Unija i dalje želi iskoristiti “europsku perspektivu” za zapadni Balkan kao poticaj za reforme i demokratsko ponašanje, tada i Bruxelles mora reagirati na znakove dobre volje iz Beograda. Na Europskoj uniji koja nije složna, sada leži velika odgovornost, jer je Europska unija u rujnu 2010. godine kroz Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a postala posrednik između Beograda i Prištine.

Autor: dpa (al)

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić