1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU podsticaji uništavaju bh. poljoprivrednike

Mljekari u BiH odgodili su do 12. novembra blokadu carinskih terminala jer im je obećano ispunjenje zahtjeva. Traže sprečavanje prekomjernog uvoza mlijeka što uništava domaće proizvođače. Isto je i sa drugim proizvodima.

Proizvođači mlijeka su, nakon razgovora sa predstavnicima vlasti u BiH, pristali da odgode blokadu svih carinskih terminala, kako su ranije bili najavili zbog prekomjernog uvoza mlijeka u BiH. Mljekari su jedinstveni u ocjeni da se zbog povećanog uvoza mlijeka iz EU guši domaća proizvodnja pa se zbog toga traži uvođenje dodatne akcize na uvozno mlijeko.

“Izgubićemo 100 hiljada poljoprivrednika”

“Mi smo spremni da idemo do kraja, ako treba 'u rat sa svima'. Mi očekujemo da se ovaj naš problem sa EU riješi. Ne možemo trpjeti štetu, imamo smanjenje cijena mlijeka, poslujemo na ivici rentabilnosti, ovo više seljak ne može izdržati. Dovodi se u pitanje 20 hiljada poljoprivrednih domaćinstava. Ako nas potope kao što su potopili i Hrvatsku, koja ima ogroman gubitak u proizvodnji, mi ćemo izgubiti preko 100 hiljada građana koji od ovog žive. Mi muzemo krave dok vlast muze narod”, kaže Vladimir Usorac, predsjednik udruženja Poljoprivredni proizvođači.

Poljoprivrednici traže uvođenje prelevmana, odnosno posebne takse na uvoz poljoprivrednih proizvoda, od 72 feninga po uvezenoj litri mlijeka. Poljoprivredni proizvođači u BiH tvrde da se ne mogu nositi sa niskim cijenama iz uvoza s obzirom da je EU dala, kako tvrde prvo 100 a nakon toga i 300 miliona evra subvencija domaćim pojoprivrednicima, nakon što je onemogućen izvoz u Rusiju.

Problem je što mlijeko i prehrambeni proizvodi ne podliježu ovakvoj vrsti oporezivanja tako da bi akcize, ukoliko bi bile uvedene, morale biti promijenjene i za strane i domaće proizvođače. Svaka druga aktivnost tražila bi izmjene Zakona o carinskoj tarifi BiH što je u ovom trenutku nemoguće s obzirom da se čeka novi saziv Parlamenta BiH.

Banjaluka Markt

Gospava Jotanović je zadovoljna i kaže da ima stalne mušterije.

Gospava Jotanović godinama donosi mlijeko i mliječne proizvode na banjalučku pijacu. Politika je ne zanima, ima stalne mušterije koji kažu prepoznaju kvalitetu njenih proizvoda: “Domaće svježe mlijeko je dvije marke, kajmak 12 maraka kilogram itd. Mi imamo svoje stalne mušterije i to je to”.

Evropski podsticaj za bh seljaka samo san

S druge strane litar uvoznog mlijeka može se kupiti za 1,5 maraka a negdje i po nižoj cijeni pa i ne čudi revolt domaćih proizvođača. Međutim, mljekari su samo dio ove priče s obzirom da veliki dio poljoprivrednih proizvoda ulazi u BiH po veoma niskim cijenama i na taj način uništavaju domaću proizvodnju. Te niske cijene moguće su upravo zbog podsticaja koje daju zemlje EU, dok s druge strane seljak u BiH ne zna šta znači podsticaj od recimo nekoliko stotina evra po grlu stoke.

Tako se recimo u sezoni krompir iz evropskih ili južnoameričkih zemalja prodaje po višestruko nižim cijenama nego krompir iz BiH. Proizvođači ogočeni, ne mogu se više nositi sa takvim cijenama a nemaju prostora za njihovo smanjenje s obzirom da je njihovo ulaganje veće od cijene po kojoj se prodaje roba iz uvoza.

“Onaj uvozni krompir je smeće a ovaj naš, koji je kvalitetan, neće niko da cijeni. Ljudi traže što jeftinije. Kupuju jabuku koja je 60 feninga, koja je u Poljskoj pet godina, otrovana raznim pesticidima, bila u hladnjači. Ja dovezem svoju koja je juče ubrana i cijenim je marku a on mi psuje sve po spisku”, kaže Mirko Marijanac dogogodišnji poljoprovrednik koji svoje proizvode prodaje na pijaci.

Banjaluka Markt

Mirko Marijanac: "Niko ne cijeni kvalitet".

Jak uvozni lobi

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u prvoj polovini ove godine u BIH je uvezeno 37,5 hiljada tona mesa, mesnih prerađevina i životinja u vrijednosti od 156,5 miliona konvertibilnih maraka. Istovremeno BiH je izvezla meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 31 milion maraka. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je neophodno što prije primjeniti mjere za razvoj domaće proizvodnje. U suprotnom kaže, proizvodnja mesa i mlijeka u BiH biće uništena: “Uvoznički lobiji su veoma jaki što je problem za domaću proizvodnju. Proizvodnja mesa, mlijeka i ostalih porerađevina je praktično uništena u BiH, pa dolazimo u situaciju da postanemo zemlja ovisna o uvozu hrane iz inostranstva. Stimulacije se određuju bez ozbiljnih analiza”.

I zvanične institucije koje vode brigu o ovoj problematici zabrinuti su za trenutno stanje s obzirom da priznaju da BiH nikako ne ide u korist tolika subvencija zemalja EU, što se kasnije preliva i na BiH.

Banjaluka Markt

Dragica Ristić iz Spoljno-trgovinske komore RS

“Na taj način proizvođači iz EU potiskuju naše koji ne mogu biti konkurentni. Postoje mehanizmi i kroz sporazum CEFTA i kroz pravila WTO-a da se u slučaju damping cijena može reagovati zaštitnim mjerama. Nažalost ta procedura je jako složena i jako skupa i najčešće kada se mjere donesu, šteta je učinjena. Možemo međutim izvršiti dodatni nadzor na tržištu i provjeriti i kvalitet i rokove kada je riječ o tim proizvodima, pa da se na taj način pokušaju zaštiti potrošači i da se domaćim proizvođačima obezbijedi pravedna utrka na tržištu”, kaže Dragica Ristić izvršni direktor Privredne komore RS.

Pitanje je, međutim, koliko se može učiniti na ovaj način s obzirom na kontrole koje su do sada rađene i robe sumnjivog kvaliteta koja je prolazila inspekcijsku kontrolu. Mali proizvođači sumnjaju da bi ove mjere mogle imati efekta.

“U Hrvatskoj je podsticaj na proizvodnju mandarine 0.60 maraka po kilogramu i proizvođači je prodaju po 0.20 maraka. Onda kaže neću ni da je berem jer sam dobio podsticaj. Luk iz Austrije dolazi za pola marke jer taj proizvođač ima podsticaj pola marke. A naš jadnik je uložio 0.60 maraka. Odnesi ovaj moj luk na institut pa provjeri kvalitet. Na toj njivi deset godina nisu korišćena hemijska sredstv, a ja ne mogu dobiti tri marke po kilogramu za njega a onaj iz uvoza se prodaje za 2.20. maraka”, kaže ogorčeno Arežina Bogoljub.

Banjaluka Markt

Arežina Bogoljub proizvodi luk bez dodatka hemijskih sredstava.

Uvođenje anti-dampinga

Međutim, ovdje ima još jedan aspekt kada je riječ o distribuciji određenih proizvoda na tržište BiH a to je da se dio njih, ne veliki, proizvodi upravo u BiH.

“Jedan faktor ide nama u prilog a to je da je nakoliko značajnih evropskih proizvođača mlijeka prisutno u BiH sa vlastitom proizvodnjom pa je jasno da oni nemaju interesa da guše domaću proizvodnju. Mislim da uz povećanje izvoza u CEFTI i zadržavanje i povećanje na bh tržištu, naši mljekari mogu odoljeti izazovima”, kaže Igor Gavran iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Pojedini poljoprivredni proizvođači predlažu uvođenje tzv. anti-dampinga s obzirom da se u BiH već duže vrijeme pojavljuju proizvodi čija je cijena identična cijeni proizvodnje tog proizvoda. Zbog toga traže hitnu intervenciju nadležnih inspekcijih organa, Uprave za indirektno oprezivanje, kako bi se spriječila ovakva praksa i svjesno uništavala domaća proizvodnja. Država može, kako bi neutralisala ili suzbila damping cijene, uvesti antidumping, što znači uvođenje carine na svaki proizvod koji se uvozi po dampinškoj cijeni. Međutim, pitanje je kakve bi to reakcije izazvalo u EU, s obzirom da bi u tom slučaju trebalo mijenjati i neke odredbe kada je riječ o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, kojim su definisane i ove oblasti.