EU planira izdašan paket pomoći Balkanu

Trenutno stanje ugovornih odnosa s EU neće biti uzimano u obzir, tako da će se zajedno s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Cnom Gorom i Srbijom naći i Hrvatska, koja je u statusu kandidata poodmakla u pregovorima za punopravno članstvo. Korist bi mogla imati i Makedonija koja se nada početku istih pregovora čim se uspije riješiti spor sa Grčkom oko njenog imena.

Najveći paket pomoći do sada

Eksperti komisije su već izračunali da će ovo biti do sada najveći evropski paket finansijske podrške jednom regionu svijeta u kojem EU ima dugoročne interese. U ekspertnom glasilu “EU observer” se, međutim, zaključuje da je takva izdašnost u najtješnjoj vezi sa strahom od novih kriza i nestabilnosti, posebno nakon što je sredinom februara Kosovo proglasilo nezavisnost, a nekoliko zemalja EU i dalje odbija da je prihvati.

Cilj najnovijeg paketa podrške Evropske komisije je, koliko se u ovom momentu može razabrati iz nacrta prijedloga, pridobijanje građana balkanskih zemalja za evropsku ideju, te ubrzavanje procesa prihvatanja evropskih standarda i zajedničkih vrijednosti.

Novac namijenjen razvoju privrede i obrazovanja

U tom cilju, ogromni budžet pomoći nije namijenjen prvenstveno razvoju institucija sistema, javne infastrukture ili maglovitih regionalnih projekata, već za razvoj privatnog preduzetništva, zapošljavanje mladih i za širenje mogućnosti obrazovanja, za što će fondovi ovoga puta biti udvostručeni. Samo za studentske stipendije će se u naredne dvije godne odvojiti oko 10 miliona eura za, kako se navodi, “nekoliko stotina hiljada novih studenata kojima će se omogućiti visoko obrazovanje”.

U nacrtu dokumenta se ne navode nikakvi novi ili posebni uslovi za dobijanje pomoći, ali se naglašava obaveza dosljedne provedbe već uspostavljenih mjerila, uključujući i punu saradnju sa Haškim tribunalom, što se odnosi na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Na dnevnom redu i liberalizacija viznog režima

Evropska komisija takođe očekuje da će dobiti punu podršku unutar EU i u vezi s programom liberalizacije viznog režima koji, kako navode izvori Komisije, najviše iritiraju obične građane u regionu, u kojem samo građani hrvatske nacionalnosti imaju privilegiju bezviznog putovanja.