1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU: Okončanje bliskoistočnog sukoba u ratama

Ofanziva izraelske armije u Libanu može potrajati još sedmicama. Izrael želi zaustaviti napade Hezbolaha. To je vojni cilj koji ne podržavaju samo Amerikanci, nego i Evropljani. Zbog toga je malo kritike i politički ciljevi se ne postavljaju tako visoko, što se sasvim jasno pokazalo na jučerašnjoj vanrednoj sjednici ministara vanjskih poslova EU, komentira Bernd Riegert.

Simbolična slika mira na Bliskom istoku

Simbolična slika mira na Bliskom istoku

Iako je bilo teško doći do zajedničkog stava, ministri vanjskih poslova EU su po pitanju krize u Libanu ipak postigli dogovor. Prijetnja da se ponovi »iračka trauma», dakle duboka podjela oko jednog vanjsko-političkog pitanja, stalno je pred očima.

Umjesto postizanja hitnog primirja EU traži prekide vatre od Izraela i Hezbolaha, što je takoreći okončanje rata u fazama. Ovakav kompromis izmedju francuskog zahtjeva za primirjem i američko-britansko- njemačkog stava da treba dati više vremena Izraelu da razoruža Hezbolah, pomaže EU da sačuva obraz u diplomatskoj igri. Upravo tako je dobro, jer u ovom trenutku ništa ne bi bilo suvišnije od podjele unutar Unije. Na taj način bi u potpunosti izgubila ionako ograničeni uticaj u regionu.

Dobro je takodjer što Unija pokušava sačuvati nesvrstanost, i ne traži samo od Izraela da obustavi vojne akcije, nego traži i od Hezbolaha da obustavi svoje raketiranje Izraela. Drugačije od SAD-a, koji u arapskom svijetu važi kao jednostrano pro-izraelski, EU prihvata svoju šansu kao posrednika koji će biti ozbiljno prihvaćen od obje strane u sukobu.

Cjepidlačenje oko pojmova obustava vatre, okončanje neprijateljskih djejstava, mirovanje oružja, trebalo bi za dilomate imati pravi smisao. Drugim riječima, ne bi se trebalo više ubijati. Tako jasno i jednostavno je formulirao stav finski ministar vanjskih poslova Erkki Tuomioja nakon višesatne sjednice sa svijim kolegama po dužnosti. Zbog sve veće zaokupljenosti vlastitim problemima, ministri EU dolaze u opasnost da izgube realnost pred očima. Stranama u sukobu na Bliskom Istoku nije mnogo stalo do briselske bujice riječi koja će imati malo praktičnog djelovanja. Da li će sve koristiti na putu postizanja mira, ostaje upitno. U najmanju ruku EU sada može na predstojećim savjetovanjima Vijeća sigurnosti UN-a, govoriti jednim glasom. Za pozdraviti je i to što su Evropljani spremni dati na raspolaganje vlastite trupe za stabilizaciju u Libanu. Njihovo djelovanje će biti moguće kada se Izrael, Hezbolah i Liban dogovore o okončanju vojnog sukoba. Ali, takvo rješenje još je daleko, jer Izrael prije svega želi potpuno oslabiti Hezbolah. Dugogodišnji pokušaj razoružanja islamističke milicije nisu mogle, niti htjele obaviti jedinice UN-ovih plavih šljemova pod francuskim vodjstvom. U tom smislu bi za Evropljane bilo dobro ako bi Izrael sada imao priliku za kratko vrijeme obaviti taj zadatak. Iza toga se možda i krije činjenica zašto EU nije tražila hitnu obustavu vatre, nego u fazama, kako bi se zaštitilo prije svega civilno stanovništvo Libana.