1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU odlučna: Sankcije Libiji

EU donijela je odluku o uvođenju sankcija Libiji. Pored uvođenja mjera usvojenih od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, Evropa je uvela dodatne sankcije.

default

Ketrin Ešton: Nasilje mora prestati

Članice EU jednoglasno su odlučile da uvedu sankcije Libiji. Ministar za razvoj u vladi Mađarske, koja trenutno predsjedava EU, Tamaš Felegi, u Briselu je izjavio:

“Savjet EU uveo je embargo na oružje Libiji, kao i sankcije onima koji su odgovorni za nasilan obračun sa civilima. Usvojene mjere EU nisu samo implementacija odluke Savjeta bezbjednosti UN-a, već one podrazumijevaju i posebne sankcije.”

Massenflucht aus Libyen

Masovno bježanje iz Libije

Tako je osim embarga na oružje, Evropa uvela zabranu na prodaju opreme Libiji koja može biti iskorištena za nasilje unutar zemlje. Istovremeno Brisel je aktivirao mjere predviđene Rezolucijom Savjeta bezbjednosti koje se odnose na zabranu putovanja i zamrzavanje sredstava, kako Gadafija, tako i članova njegove porodice i najbližih saradnika. Ovom prilikom Evropa je otišla korak dalje i proširila spisak zabrane putovanja sa 16 na 26 osoba, i zamrznula imovinu za još 20 osoba za koje smatra odgovornim za nasilje nad civilima u Libiji. Evropska dvadeset sedmorica još jednom su osudiila upotrebu sile protiv civila i mirnih demonstranata zatraživši da se nasilje hitno prekine, kao i da se odgovori na legitime zahteve građana Libije.

Ešton: Nasilje i reperesija moraju da stanu!

Gotovo istovremeno sa ovakvom odlukom EU, šefica evropske diplomatije, Ketrin Ešton, učestvujući na sastanku Savjeta za ljudska prava UN-a koji se održava u Ženevi, pozvala je međunarodnu zajednicu da čuje i reaguje na opravdane zahtjeve onih koji traže poštovanje svojih osnovnih prava:

„Sastajemo se u trenutku istorijskih promjena. Širom Bliskog istoka, i dalje, ljudi ustaju u odbranu svojih osnovnih težnji, a to je da budu u mogućnosti da da oblikuju sopstvene živote politički i ekonomski. Oni žele da se njihova osnovna prava poštuju. Žele dostojanstvo, pravdu, poslove. Mi moramo da saslušamo ove zahtjeve, jer su opravdani i neće nestati.”

Massenflucht aus Libyen

Kritična humanitarna situacija

Visoka predstavnica posebno je naglasila neophodnost da brojne rezolucije koje se odnose za zaštitu ljudskih prava u svijetu ne ostanu samo slovo i namjera na papiru već da dobiju svoje konkretne rezultate u “stvarnom životu”: “Osuđujemo teška kršenja ljudskih prava koja se dešavaju u Libiji. Nasilje i represija moraju da stanu. Oni odgovorni za to moraju da odgovaraju. To nije samo evropska pozicija, već i pozicija međunarodne zajednice i Savjeta bezebjednosti UN-a.”

Rapidno pogoršanje humanitarne situacije

Evropska komisija istovremeno upozorava na rapidno pogošanje humanitarne situacije kako u samoj Libiji tako i u susjednim državama. Prema sadašnjim procjenama više od 100 000 ljudi napustio je Libiju usljed sukoba u zemlji. Evropska komisija već je izdvojila 3 milona evra hitne pomoći za nabavku medicinske opreme neophodne u samoj Libiji, kao i za zbrinjavanje izbjeglih koji se uglavnom nalaze na granicama Libije sa Tunisom i Egiptom.

“Potrebe se velike i ratu brzo”, izjavila je komesarka za humanitarna pitanja i krizne situacije u Evropskoj komisiji, Kristalina Georgijeva. Ona obećava dalju evropsku pomoć, koja će zavisti od trenutne procjene potreba, ali i daljeg razvoja situacije: “Kao i uvijek humanitarni radnici se mole za najbolje, a pripremaju se za najgore. Najgore bi moglo da znači veliki broj žrtava, nesigurnost tokom dužeg perioda koja će uticati na građane Libije, ali i na susjedne zemlje, kao i na cijeli svijet, kroz skok cijena hrane usljed povećanja cijena nafte.”

Povodom situacije u Libiji, a na zahtjev francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija, lideri EU mogli da se krajem nedjelje okupe u Briselu na vanrednom sastanku na vrhu.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Zorica Ilić