1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU o cijeni nafte i atomskoj energiji

Bruxelles prognozira da će visoke cijene nafte ostati na snazi još neko vrijeme te da će Europska Unija morati izgraditi više nuklearnih elektrana. Istodobno Bruxelles se zalaže za veću transparentnost cijena nafte na tržištu kao dio novih mjera kojim želi obuzdati rast inflacije.

EU smatra da će cijene nafte ostati visoke ali i potreba za nuklearnom energijom

EU smatra da će cijene nafte ostati visoke ali i potreba za nuklearnom energijom

“Nema više čuda kojima se možemo poslužiti kako bi snizili cijene nafte na razinu od početka ove godine”, izjavio je Andris Piebalgs, povjerenik Europske komisije zadužen za energiju. On je objasnio kako su nestabilnost na Bliskom istoku i posljednice uragana “Katrina” cijenu barrela nafte povećale sa 45 dolara početkom godine na sada gotovo 70 dolara i time izazvale uzbunu među vozačima zbog naglog porasta cijena goriva širom Europe. Istodobno povjerenik Piebalgs je upozorio da se Europska Unija mora koncentrirati na suzbijanje dugoročnog problema nedostatka gospodarskog rasta kao i s kineskom potrošnjom nafte koja je u posljednje tri godine porasla za čak 65%.

Stoga Europska komisija planira pojačati provedbu direktiva štednje energije i podupiranje regenerirajućih izvora energije. No Piebalgs je upozorio kako će za rješenje sadašnjeg problema biti neophodno ubuduće više koristiti ugljen i nuklearnu energiju, a to znači da je potrebno izgraditi nove nukelarne elektrane. Povjerenik je otvoreno kazao da očekuje veća ulaganja u sektor atomskih centrala u Europi i širom svijeta.

Europska komisija i zastupnici u Europskom parlamentu su se složili oko toga da visoke cijene nafte ugrožavaju ne samo ekonomski rast u Europi već i ograničavaju tržišnu mobilnost građana Unije. Ipak, povjerenik Piebalgs je naglasio kako najnoviji porast cijena nafte za sada nije ugrozio globalnu ili europsku ekonomiju u onom razmjeru kako se to očekivalo. Predsjednik socijalističke frakcije u Europskom parlamentu Martin Schulz ukazao je na činjenicu da u vremenima rasta cijena nafte naftne kompanije maksimiraju svoju dobit. Schulz je najavio da će pokušati objasniti naftnim kompanijama da shvate i svoju odgovornost na tom području. Naftne kompanije poput British Petroleum potvrđuju da je njihova dobit za treći kvartal 2005. godine “vrlo dobra” dok se Shell kao jedan od najvećih naftnih giganata brani navodeći kako su primjerice u Velikoj Britaniji 80% cijene nafte porezi koje ubire država.

Vrlo kreativan plan Europske komisije je što hitnije osnivanje promatračkog ureda za tržište nafte i plina koji bi imao svoje sjedište u Bruxellesu i koji bi spriječio ili razotkrio špekulativni rast cijena na tom tržištu. Ured bi dva puta mjesečno izvještavao Europsku Uniju o stanju na tržištu nafte i plina. “Nedostatak transparentnost najbolja je hrana za špekulacije”, dodaje Piebalgs. Osim toga Bruxelles se zalaže da preostalih osam zemalja članica što prije postane članicama IEA, udruženja u kojem se sve članice obvezuju da drže naftne rezerve za 90 dana svoje normalne potrošnje te da mogu odreagirati u izvanrednim okolnostima poput nedavne katastrofe nastale nakon uragana “Katrina” na jugu SAD-a.

I na kraju nekoliko zanimljivih rezultata istraživanja javnog mnijenja u Europi i SAD-u. Pola godine nakon Bushove ofanzive šarma prema Europi većina Europljana danas traži još veću distrancu prema Sjedinjenim Državama. 72% Europljana ne odobravaju Bushovu vanjsku politiku, u Njemačkoj postotak grašana je čak 83%. 59% Europljana odbacuju vodeću ulogu SAD-a u svijetu. Dok 53% Amerikanaca želi tiješnije odnose s Europom 55% Europljana žele veću neovisnost od ove super-velesile. Dok se 60% Europljana zalaže da Unija dobije stalno mjesto u Vijeću sigrnosti UN-a, čak 70% Europljana smatra da bi i Europska Unija trebala postati velesila, premda je definicija o kakvoj bi se velesili radilo različita. No ipak 35% Europljana žele da Europska Unija postane i vojna velesila.