1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU oštro osudila "agresiju" na Krim

EU je osudila „kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, a poteze ruskih snaga nazvala „činom agresije“. Ukoliko Rusija ne spusti nastale tenzije to će imati posljedice po bilateralne odnose sa EU.

Šefovi diplomatija EU su u ponedjeljak (3.3.2014.) na sastanku u Briselu bili jedinstveni i oštri u svojoj poruci Moskvi:

Osudili smo jasno kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta činom agresije od strane ruskih vojnih snaga i ovlašćenjem za upotrebu tih snaga na teritoriji Ukrajine. Rusija ovim krši svoje međunarodne obaveze“, izjavila je šefica EU diplomatije Ketrin Ešton poslije vanrednog sastanka Savjeta ministara EU.

Ketrin Ešton i ministri vanjskih poslova EU razgovarali su u Briselu o krizi u Ukrajini

Ketrin Ešton i ministri vanjskih poslova EU razgovarali su u Briselu o krizi u Ukrajini

Uvjereni da rješenje za trenutnu krizu mora biti nađeno „mirnim putem uz poštovanje međunarodnog prava“ šefovi evropskih diplomatija pozvali su Rusiju da povuče svoje trupe u oblasti gdje su bile stacionirane na osnovu dogovora o Crnomorskoj floti, kao i da prihvati ukrajinski zahtjev za konsultacije svih potpisnica Budumpeštanskog memoranduma iz 1994. godine, kojim su SAD, Velika Britanija i Rusija garantovale teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

Ukoliko ne dođe do deeskalacije od strane Rusije, EU će odlučiti kakve će konsekvence to da ima na bilateralne odnose sa vladom u Moskvi. Razgovarali smo o suspenziji bilateralnih razgovora o viznoj liberalizaciji i Novom ugovoru (razgovori o sveobuhvatnijoj i čvršćoj saradnji EU-Rusija započeti 2008. godine, op. aut.) i o drugim ciljanim mjerama“, najavila je Ešton, koja bi već u utorak (4.3.) trebalo da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim u Madridu.

Politička i ekonomska podrška Ukrajini

Savjet ministara EU pohvalio je dosadašnju „odmjerenu“ reakciju ukrajinskih vlasti u cilju stabilizacije situacije i založio se za slanje posmatračke misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) na teren. Predstavnici Evropske komisije i MMF već su u Kijevu kako bi utvrdili obime ekonomskih potreba Ukrajine:

Žoze Manuel Barozo

Žoze Manuel Barozo

Imamo mnogo kontakata i sa ukrajinskim i sa ruskim vlastima jer vjerujemo da je važno da podržimo suverenitet Ukrajine. Istovremeno spremamo i paket pomoći Ukrajini na kome radimo zajedno sa MMF-om. I dalje stoji naša ponuda političke asocijacije i ekonomske integracije sa Ukrajinom kroz razgovore o približavanju i slobodnoj trgovini“, poručio je predsjednik Evropske komsije Žoze Manuel Barozo.

Barozo je ocijenio da je narod Ukrajine pokazao da „kulturološki, emotivno i politički“ pripada Evropi, a da EU mora da Ukrajini pokaže jasnu evropsku perspektivu. Predsjednik Evropske komisije najavio je da bi se i šefovi država članica EU već u četvrak (6.3.) mogli sastati na vanrednom samitu posvećenom Ukrajini. Ukoliko dođe do „sastanka na vrhu“, u Briselu upozoravaju da bi pored već poslatih „oštrih poruka“ Moskvi, EU mogla da se odluči i na konkretnije korake.

Sikorski: Najozbiljnija kriza od raspada Jugoslavije

Neophodnost „jedinstvene i čvrste“ pozicije EU, osuda ruske „agresije i invazije na suverenu evropsku zemlju“, ali i zahtjevi za smirivanje situacije prvenstveno kroz politički dijalog bile su osnovne poruke koje su se mogle čuti od šefova evropskih diplomatija okupljenih na vanrednom sastanku.

Važno je da budemo vrlo čvrsti u osudi ruske agresije na Ukrajinu koja se ogleda u okupaciji Krima. Naravno da tražimo političko rješenje za ovu situaciju, ali ono mora biti zasnovano na povlačenju ruskih snaga i ukidanju prijetnje invazijom cijele Ukrajine koja je došla iz Savjeta Ruske Federacije. Teško je vidjeti političko rješenje bez povlačenja ruskih snaga iz njihovih ilegalnih akcija na teritoriji nezavisne evropske zemlje“, izjavio je švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt. Bilt je u Briselu podsjetio da je fundamentalni princip evropske sigurnosti nenarušavanje granica jedne zemlje od strane druge i dodao da „niko nema prava da vrši invaziju na drugu zemlju pod izgovorom da štiti svoje građane“.

Loše posljedice takve doktrine vidjeli smo u ratovima na Balkanu“, ocijenio je Bilt.

Napeta situacija na Krimu

Napeta situacija na Krimu

Da je trenutna situacija u Ukrajini „najozbiljnija kriza u Evropi još od ratova na teritoriji bivše Jugoslavije“, smatra poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, dok Litvanija poručuje da Evropa ne smije da dozvoli ponavljanje situacija sa Gruzijom iz 2008. godine.

Štajnmajer: Medijacija i dijalog

Za Brisel su u ovom trenutku najbitniji koraci smirivanje tenzija i povlačenje ruskih trupa, održavanje izbora u Ukajini kako bi zemalja dobila legitimnu vlast i politički dijalog Kijeva i Moskve. Kao mogućnosti pominju se i evropska medijacija i međunarodne posmatračke misije.

Frank Valter Štajnmajer poziva na diplomatsko rješenje problema

Frank Valter Štajnmajer poziva na diplomatsko rješenje problema

Četvrt vijeka poslije prestanka blokovskih podjela nalazimo se pred novom realnom prijetnjom rascjepa u Evropi“, izjavio je njemački ministar spoljnih poslova Frank Valter Štajnmajer, zahtijevajući jasnu evropsku poruku Rusiji o tome da su vojne aktivnosti potpuno neprihvatljive, ali i ukrajinskoj vlasti da mora da poštuje prava manjina na istoku zemlje. Naglašavajući da je sada više nego ikada bitno da se „ne sklizne u ambis vojnih eskalacija“, Štajnmajer je dodao:

U ranijim slučajevima imali smo uspjeha sa međunarodnim kontakt grupama, u kojima mnoge strane mogu uzeti učešće: Evropljani, Ukrajina, Rusija. Mogu da zamislim i neko novo tijelo kao što je OEBS. Pored svih debata i poruka koje šaljemo danas, moramo da razmišljamo i o uspješnim elementima krizne diplomatije“, zaključio je Štajnmajer na vanrednom zasijedanju šefova evropskih diplomatija posvećenom situaciji u Ukrajini.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije