1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU nema jedinstven stav o Kosovu

Bez obzira na to što je njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier pokušavao da javnosti predstavi kako EU ima jedinstven stav, očito je da će pitanje Kosova i dalje biti jedna od tema o kojoj članice unije imaju različita mišljenja, stoji u komentaru Bernda Rigerta.

Osmijesi za kamere, diskusije iza zatvorenih vrata

Osmijesi za kamere, diskusije iza zatvorenih vrata

Uoči savjetovanja u Vijeću sigurnosti o statusu Kosova poljuljan je jedinstven stav unutar EU. Slika koja je prikazana u javnosti nakon sastanka u Bremenu je odavala odlučnu podršku planu Martija Ahtisarija, ali tokom internih diskusija je bilo jasno da postoje tri tabora.

Najveća grupa zemalja članica unije podržava prijedlog o nezavisnom Kosovu. Druga grupa koju čine Slovačka, Španija i Grčka, odbijaju Ahtisarijev plan jer se boje konflikata sa manjinama unutar vlastite zemlje. Austrija predvodi treću grupu, koja doduše podržava plan o nezavisnosti, ali smatra da se Srbiji moraju napraviti ustupci kako bi pristala na nezavisno Kosovo. Jedan od prijedloga jeste da se nastave pregovori sa Srbijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju bez obzira na to što nije izručen optuženik za ratne zločine, Ratko Mladić.

U EU očito vlada i nesigurnost kojim mjerama bi se moglo nametnuti neko rješenje. Upotreba vojne sile je isključena, privredne sankcije bi bile kontraproduktivne. Tako je vjerovatnije rješenje po kojem bi EU igrala na vrijeme i otezala s donošenjem konačne odluke o Kosovu.

Šefovi diplomatije su isfrustrirani tvrdim stavom Beograda i Prištine i time što obje vlade ne pokazuju spremnost za kompromis. Ne može se stalno od inostranstva, od EU i međunarodne zajednice, tražiti da rješava nečije probleme. EU može stvoriti okvire za pregovore, ali pregovarati moraju Kosovari i Srbi. Unija očekuje da obje strane pokažu volju za ustupke, pogotovo stoga što obje strane žele da budu dio ove organizacije. Zar nije vrijeme da se okončaju međunacionalni sporovi i stoljećima stare predrasude, kada će se nacionalne granice koje su s toliko muke sada uspostavljene na Balkanu, ionako morati da se razgrade u sklopu ulaska u EU? Ako države zapadnog Balkana žele u uniju onda moraju biti spremne da otvore svoje granice. Balkanu bi danas dobro došlo malo više duha pomirenja, onog istog duha koji je prije pedeset godina omogućio i zapadnoj Evropi da uspostavi Evropsku ekonomsku zajednicu.