1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU ne zna kako da riješi problem izbjeglica

Broj ljudi koji napuštaju svoje domove, povećava se prema navodima UN-a iz dana u dan, diljem svijeta. EU želi promijeniti situaciju koja već dugo vremena postoji, no još uvijek nema pravo rješenje kako to postići.

Da je riječ o visokom broju ljudi koji preko Sredozemlja, u čamcima i brodićima pokušava doći do Europe, u tome se u potpunosti slažu Europska unija i UNHCR. Obzirom na rekordnu brojku od oko 207.000 osoba koje su na ovaj način pokušale pobjeći iz svojih domovina, te da ih je oko 3.400 na tom putu izgubilo život, EU sasvim otvoreno navodi kako je riječ doista o katastrofi. Njemački ministar unutarnjih poslova, Thomas de Maizier, na posljednjem susretu ministara unutarnjih poslova EU, izjavio je kao i mnogi njegovi kolege, da se ova situacija mora promijeniti. „Ne želimo da ljudi na putu umiru, bilo u pustinji, bilo na Sredozemnom moru. Naime, to se trenutno događa. I ne želimo da pri tome, na njihovom bijegu, zarađuju kriminalci“, rekao je de Maizier. Prema procjenama, samo ove godine su šverceri ljudima na Sredozemlju zaradili između 4 i 5 milijuna eura. „Na koncu, bilo bi ispravno kada bismo stvorili sasvim legalne puteve do Europe a ne da samo pokušavamo zatvoriti one ilegalne“, rekao je on. Broj izbjeglica se povećao prvenstveno zbog građanskog rata u Siriji i zbog uništenja Libije.

EU Home Affairs Council in Brussels 05.12.2014 Thomas de Maiziere

Thomas de Maiziere

Primiti veći broj ljudi iz Sirije?

Analiza situacije je dakle vrlo jasna. No, što se može učiniti? Oko ovog pitanja države EU diskutiraju već mnogo godina. U osnovi se uvijek iznova radi o pitanju – na koji način raspodijeliti migrante? U međuvremenu je na snazi takozvani Dublinski sporazum III, prema kojem bi izbjeglice trebala primiti ona zemlja EU, na čiji teritorij neka osoba prvo stigne. Budući da većina dolazi preko Sredozemlja, te su zemlje Italija i Grčka – no, one se osjećaju preoterećenima. Pet zemalja EU-a, među njima i Njemačka, međutim navode kako su one te koje (u usporedbi s brojem svojih stanovnika) primaju najveći broj izbjeglih. Inače, EU kada govori o migrantima, misli na dvije različite kategorije. Prvu grupu čine kontingenti izbjeglica, prvenstveno iz Sirije, koje UNHCR odabire i šalje u EU. U drugoj se grupi nalaze podnositelji azila koji u Europu dolaze legalnim ili ilegalnim putevima.

28 zemalja EU-a žele sveukupuno i privremeno primiti oko 30.000 "kontingentskih izbjeglica" iz Sirije. No, njihova raspodjela je vrlo različita. Istočnoeuropske zemlje primjerice, ne primaju gotovo nikog. I zemlje južne Europe kao što su Španjolska i Portugal također oklijevaju. „Tijekom posljednje konferencije ministara unutarnjih poslova EU-a, nitko nije glasno vikao kako želi primiti ljude“, izjavio je nedavno jedan EU-diplomat. Za usporedbu: Turska je do sada primila gotovo milijun osoba izbjeglih iz susjedne Sirije.

EU želi kontingentske izbjeglice raspodjeliti prema jasno zacrtanim pravilima

Dimitris Avramopoulos PK mit Thomas de Maizière 02.12.2014 Berlin

Dimitris Avramopoulos

Zbog toga, kako je najavio nadležni povjerenik Europske komisije Dimitris Avramopoulos, Komisija namjerava izbjeglice raspodijeliti prema jasnom ključu, ovisno o broju stanovnika neke EU zemlje i njezine gospodarske snage. „Ne može biti da zemlje koje primaju najveći broj kontingentskih izbjeglica ujedno dobivaju i najveći broj podnositelja azila. Mi stoga želimo uskoro pokrenuti jedan pilotski projekt koji će, nadajmo se, obuhvatiti sve zemlje članice i pomoću kojeg će izbjeglice biti pravedno raspodijeljene na cijelu EU“, rekao je on. Naime, kontingentske izbjeglice predstavljaju tek manji dio pridošlica u Europu. Daleko veći broj čine oni koji u Europi borave na ilegalan način i koji ovdje žele podnijeti zahtjev za dobivanje azila. Isto tako, najveći broj migranata ipak ne dolazi „dramatičnim putem“ čamcima ili brodićima preko Sredozemlje već kopnom ili zrakoplovima. Oni dolaze avionom, prekoračuju dozvoljeno vrijeme svojih boravišnih viza i tada predaju zahtjev za azil ili nestaju u ilegali.

Povećava li se broj izbjeglica zbog akcija spašavanja u Sredozemlju?

Talijanska mornarica u operaciji „Mare Nostrum“ oko 12 mjeseci je spašavala brodolomce, migrante u vodama između Italije i Libije. Pod zapovjedništvom admirala Filipoa Maria Foffija, oni su iz mora spasili između 100.000 i 120.000 osoba. Prema statistikama život u ovom razdoblju je izgubilo oko 3.400 ljudi. No, njihov je broj sigurno daleko veći, rekao je Foffi nedavno na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu. Činjenica, ili povjerenje da će im „Mare Nostrum“ priteći u pomoć, pridonijelo je navodno tome da se na ovaj opasni put odlučio još veći broj migranata. „Mare Nostrum“ je dakle doprinio povećanju broja izbjeglica“, kritizirao je primjerice njemački ministar unutarnjih poslova, de Maizier. Krijumčarima ljudi koji su za mjesto u čamcu od očajnika ubirali i do 5.000 američkih dolara, ovo spašavanje od strane talijanske mornarice, olakšavalo je posao. Stoga je EU zaključila kako bi bilo bolje da Italija obustavi ovu operaciju.

Od studenog ove godine, angažirana je Europska agencija za zaštitu granica „Frontex“ koja bi trebala biti aktivna pred obalom Italije. Njihova manja operacija „Triton“ ne bi trebala u prvom redu spašavati ljude već nadzirati granice. „Naravno da ćemo i mi spašavati osobe u akutnoj opasnosti“, izjavila je glasnogovornica Frontexa, Izabella Cooper. Samo tijekom prvih tjedana svoje aktivnosti, „Triton“ je iz Sredozemnog mora već spasio više od 8.000 osoba.

„Ovo je gore od robovlasništva, trgovine s ljudima“

Dosadašnji voditelj operacije „Mare Nostrum“, admiral Foffi, međutim navodi kako bi se broj izbjeglica u vodama Sredozemlja ionako povećao i bez njihovog spašavanja, budući da se povećavaju i krize u blizini Europe. Najveći problem za njega predstavljaju mreže krijumčara ljudi, koji svoj biznis vode najviše iz Libije. „To što se tamo događa je gore od trgovine s robovima. Trgovac s robovima barem nastoji svoju “robu” prevesti sigurno do odredišta kako bi na njima zaradio. No, kod migranata je to drugačije. Nakon što su uplatili posljednju ratu, njihov život više ne vrijedi ništa. Krijumčari ih se jednostavno žele osloboditi. Zato ih i šalju na more u starim brodovima koji uopće nisu sposobni za plovidbu”, kaže on.

Logor za izbjeglice izvan EU-a?

Griechenland Kreta Flüchtlinge 27.11.2014

EU još nema recepta kako riješiti problem sa izbjeglicama

Legalni ulazak za sve izbjeglice kao i za podnositelje azila, što primjerice traži humanitarna organizacija Pro Asyl, na ministre unutarnjih poslova EU-a ne dolazi u obzir. „Ja bih ih sve primio, no to politički gledano nije moguće“, rekao je jedan diplomat EU-a. Već sada mnoge EU zemlje imaju problema s borbom protiv rastuće mržnje i neprijateljstva prema strancima. Njemački ministar de Maizier smatra kako bi dvostruko ili trostruko veći broj migranata za gradove i komune bio nesnošljiv. On, kao i njegovi kolege, stoga predlaže otvaranje izbjegličkih kampova u tranzitnim zemljama sjeverne Afrike. Tu bi izbjeglice bile smještene i započelo bi se s procesom eventualnog primanja u neku EU-zemlju. „Naš je cilj pronaći jedno jedinstveno rješenje s državama izvan EU. Mi želimo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo zaštili ljude u tim tranzitnim zemljama“, rekao je Dimitris Avramoupoulos. Na koji način međutim ministri žele ovu ideju prenijeti u djelo, za sada još nije jasno. Ideju otvaranja izbjegličkih kampova izvan Europe, oštro kritiziraju humanitarne organizacije.

Rasprava oko izbjeglica, zemalja podrijetla i tranzitnih zemalja, svakako će trajati još mnogo godina. Od toga polaze i diplomati Europske unije u Bruxellesu. „U svakom slučaju, ako želimo primiti više kontingentskih izbjeglica, onda moramo naše dobre namjere prenijeti u djela. To znači da sve zemlje članice EU-a moraju sudjelovati u prihvatu izbjeglica“, rekao je Dimitris Avramoupoulos.