1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

EU ne treba da tretira BiH kao normalnu državu

Štampa na njemačkom jeziku u petak (21.3) piše o Bosni i Hercegovini i njenom putu ka EU. Komentatori smatraju da bi EU trebalo da krene drugim putem kada je riječ o BiH, ali da to ne čini najviše iz neznanja.

„Hromom pacijentu potreban je dobar fizioterapeut, i to sigurno ne neki koji će ga tjerati da učini drugi korak prije nego je napravio i prvi. A to je ono što se dešava u nesrećnoj Bosni i Hercegovini, koja skoro dvadeset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma ne kreće naprijed. Prije svega zemlja bi trebalo da u najmanju ruku postigne oblik nacionalne države, od kojih je Evropska unija i stvorena. I tek tada Bosna i Hercegovina može da krene putem svojih susjeda i podnese zahtjev za članstvo i na kraju i postane članica EU. To je poruka koju Evropa uzalud propovijeda 15 godina. No, Srbi su sumnjičavi prema ovom prijedlogu“, piše Frankfurter rundšau na svom onlajn portalu i nastavlja: „Za njih je autonomija njihove Republike Srpske vrabac u ruci, a daleka EU perspektiva je golub na grani. Postoji doduše jedan put koji vodi iz ove dileme, ali Evropska unija ne želi njime da ide: dijelom zbog nezainteresovanosti, dijelom zbog inertne birokratije, ali u svakom slučaju najviše ne želi da krene tim putem zbog golog neznanja“, piše Norbert Mapes-Nidiek u Frankfurter rundšauu.

Dejton II neće biti ništa bolji od Dejtona I

On napominje kako je pogrešno da se komplikovani Dejtonski ustav okrivljuje za zastoj u zemlji. „Jedna zemlja koja se sastoji od tri različite nacije sa suprotstavljenim interesima, u kojoj se ne trpi odluka većine, više liči nekoj glomaznoj, sporoj i kontradiktornoj međunarodnoj organizaciji. Taj čuveni 'Dejton II' koji zahtijevaju mnogi, neće biti ništa bolje nego što je bio 'Dejton I'. Jer, svaki zamislivi ustav bi bio nemogući kompromis između Bošnjaka, koji teže da centralizuju državne funkcije, i Srba i Hrvata s druge strane koji žele upravo suprotno. Vlast oličena u visokim predstavnicima i EU bi više zapravo željeli da kao partnera za razgovor imaju jednu modernu državu građana, bez obzira na porijeklo ili konfesiju, gdje će u svim slučajevima odlučivati većina, ali gdje će se takođe voditi računa o tome da niko ne trpi zbog njegovog identiteta. Sa ovim idealima Evropska unija je u unutrašnjem sukobu u BiH de fakto na bošnjačkoj strani. I naravno da su EU i Bošnjaci teoretski u pravu. Ali, tako nešto u BiH nije ostvarivo iz dva razloga. Prvo razlog je taj što su nacije te zemlje prije dvadeset godina bile u ratu i najbrojniji Bošnjaci su pred cijelim svijetom najveće žrtve i moralni pobjednici. Dok se manjine i moralni gubitnici – u ovom slučaju posebno Srbi – u ovoj bici za pozicije moraju posebno iskupljivati. Drugi razlog je pak taj što je BiH užasno osiromašena zemlja da niko ne smije da se igra s nacionalnim kvotama kada je riječ o funkcionisanju državne administracije. Jer, 80 odsto svih radnih mjesta je u javnom sektoru. A onaj ko izgubi svoj posao u državnoj službi, zbog katastrofalnog stanja u privredi teško da može da pronađe isto tako dobar posao“, piše Frankfurter rundšau.

S lijeva: Izetbegović, Tuđman, Milošević

Da li možda ipak neki novi ljudi koji bi napravili Dejton II učinili nešto bolje za BiH, od onih koji su kreirali prvi?

List naglašava da sve tri nacije zapravo žele u Evropu, ali najmanje dvije od njih se s pravom plaše da za takav cilj moraju da plate previsoku cijenu. „Kako bi se pronašlo rješenje EU mora da preskoči preko sopstvene sjenke i Bosnu i Hercegovinu ne tretira kao normalnu državu. Ona mora da prihvati da polovina stanvništva ne želi normalnu državu. EU takođe mora da shvati da BiH neće jednostavno sama od sebe da sraste u normalnu državu a da je faktor 'vrijeme' na strani podjele – ali ona uprkos svemu tome mora da prihvati tu zemlju. Jer, sa 'iščezavanjem' Bosne i Hercegovine organizatori etničkog čišćenja bi na kraju ostvarili pobjedu“, zaključuje Norbert Mapes-Nidiek.

'Ostavite Teslu na miru'

"Sekularna Srbija je bijesna. Zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom populistički orjentisani političari željeli su pred izbore da premjeste posmrtne ostatke inženjera i genijalnog mislioca Nikole Tesle (1856-1943).

Nikola Tesla Erfinder Physiker

Nikola Tesla

Urna sa njegovim pepelom se od 1952. nalazi u Muzeju NIkole Tesle u Beogradu, posvećenom njegovom radu i djelu. No, sada bi urna trebalo da bude premještena u Hram Svetog Save. 'Ostavite Teslu na miru' - tako se zove jedna grupa aktivista koja se tome protivi. Teslin život je protekao vrlo dramatično. Pun uspona i padova kada je riječ o njegovim istraživačkim projektima, ali isto tako i kada je riječ o njegovoj materijalnoj situaciji i psihičkom stanju. Nakon smrti je pao u zaborav, ali danas važi za jednu od najizvanrednijih figura elektrotehničkog razvoja u prethodnom stoljeću", piše Noje cirher cajtung (NZZ) o debati koja se u vezi sa Teslinim posmrtnim ostacima povela u Srbiji.

"Ovaj veliki mislilac 'treba da počiva na najsvetijem mjestu srpskog naroda'", citira srpskog patrijarha Irineja NZZ i pita se koliko je Tesla uopšte držao do religije? "U jednom od posljednjih intervjua Tesla je govorio kako je duša skup svih tjelesnih funkcija koja nestaje u trenutku kada prestanu i funkcije tijela. Jedno vrijeme je vjerovao i da je u kontaktu s vanzemaljcima, a bio je siguran da će žene da dominiraju čovječanstvom. Onda izgleda da je njegov muzej pravo mjesto na kojem treba da počivaju posmrtni ostaci ovog velikog izumitelja", zaključuje Andreas Ernst u švajcarskom dnevniku.

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić