1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU NATO Jugoistočna Evropa

Savjetovbanje u Berlinu organizovalo njemačko Ministarstvo inostranih poslova i Institut Džordž Maršal sa sigurnosne studije u Evropi iz Vašingtona. Njemačka naglašeno o regionu u 2007 kao predsjedavajuća EU.

JKedno od savjetovanja NATO u regionu:Sofija

JKedno od savjetovanja NATO u regionu:Sofija

EU mora premostiti tri krizne tačke: pored usvajanja zajedničkog Ustava i Fincijskog Srednjeročnog plana, valja ispuniti obećanja data novim članicama- njih ukupno deset. Perspektiva prijema u EU je, pored prijema u porodicu NATO-saveza, temelj mirovne politike na Balkanu. U Berlinu su Ministarstvo inostranih poslova Njemačke, pošto va zemlja preuzima predsedavanje Unijom u prvoj polovini 2007 i Evropski centar «Džordž Maršal» Instituta za sigurnost iz Wašingtona organizovali trodnevnu konferenciju čiji je cilj bio razmjena iskustava eksperata i političara EU, NATO-saveza i Jugo-istočne Evrope. U kojo je mjeri načinjen iskorak u približavanju Uniji i Alijansi u zemljama ovog regionu-pripremila Anila Šuka.

Ishod referenduma o nezavisnosti Crne Gore,rješenje statusa Kosova i usvajanje dopuna zajedničkog ustava u BiH, samo su tri izazova koja traže punu saradnju EU, NATO-saveza, kako bi se savladali ovi važni zadaci kaže Jeffrey Simon iz Instituta za nacionalnu sigurnost u Wašingtonu:

Jedna od ključnih stvari u stabilizaciji Balkana svakako je proces proširenja EU na ove prostore, kao i prijem u NATO program «Partnerstvo za mir», što je i ranije doprinosilo povećanju stepena sigurnosti. Tako će biti i ubuduće, pošto će pritisak izazvan problemom statusa Kosova, Crne Gore i probelmima u Bosni, samo rasti».

No, EU i NATO savez nemaju zajedničku strategija proširenja za Jugo-istočnu Evropu. James Perdew iz komande NATO-saveza u Evropi smatra medjutim, da je Alijansa načinila poseban iskorak u Makedoniji, gdje se NATO i EU uzajamano dobro dopunjuju:

«EU i NATO imaju u regionu zajedničke poglede. Prvi je integracija:NATO naime, smatra Jugo-istočnu Evropu sve više dijelom svoje strukture, a slično je i sa EU. Na Balkanu NATO i EU zagovaraju iste demokratske vrijednost, pravnu državu i zalažu se za njegov privredni razvoj»

Da bi se medjutim, sačinila jedna zajednička strategija proširenja NATO i EU, zbog odredjenih različitosti, vrlo je teško kaže Dušan Reljić ispred Društva za nauku i politiku u Berlinu:

«EU ima za cilj jednu duboko strukturnu integraciju,sistem koji će se razviti u različitim područjima kao što je privreda, socijalni sistem i kultura, dok NATO više insistira na globalnim pitanjima.

NATO nije politički instrument, da bi riješio neke stvari,nego je on vojno-tehnički instrument. Zato ne smatraam da je neophodno uvezivanje svih tih okolnosti u zajedničku strategiju»

Vlade pomenutih zemalja regiona smatraju,pak, da su te okolnosti uzajamno povezane.Članstvo u NATO-savezu je konačno, bitan korak i ka prijemu u EU smatra albanski ministar odbrane Petit Karabina:

«Zahtijevi EU i NATO saverza se isprepliću i dodiruju u mnogim tačkama: demokratija,dogradnja institucija,pridržavanje evropskih stzandarda. Zbog toga je albansko društvo od svih tih elemenata nastojalo sačiniti upravo zajedničku strategiju.

Zemlje nastale na tlu nekadašnje Jugoslavije imaju dodatne zapreke. Hrvatska se dugo spoticala o neizručenje Haaškom tribunalu generalna Ante Gotovine, dok je Srbija zaustavljena na putu priobližavanja EU,pošto Haagu nije isporučen bivši general i glavnokomandujući vojske bosanskih Srba Ratko Mladić» No i pored toga EU i NATO savez moraju držati otvorenim sve mogućnosti za prijem ovih zemalja smatra Jeffrey Simon.To važi i za Kosovo koje je pod upravom UN i o kojem se upravo pregovara u Beču. Pregovori izmedju kosovskih Albanaca i Srba ne teku kako se očekivalo kaže Simon:

«Ako se do kraja godine ne učine pomaci, šta onda činiti?Ili da se jednostavno, prihvati činjenica da obje strane ne žele načiniti ustupke ka zajedničkom dogovoru, te da se medjunarodna uprava produži u nedogled, do nekih novih pregovora?To može takodjer biti, jedno rješenje statusa Kosova»

No,to je rješenje s tim se slaže i Simon, koje niko od članova Kontakt grupe ne bi prihvatio, pošto bi 17 000 prisutnih NATO-vojnika na Kosovu trebalo i dalje garantovati sigurnost u pokrajini.

Njemačka će se polovinom naredne godine, kada predsjedava EU, naći pred izazovom zvanim Jugo-istočna Evropa. Zbog toga valja jačati regionalnu kooperaciju smatra Gernot Erler sekretar u njemačkom Mnistarstvu inostranih poslova:

«Objektivno, jačanje regionalne saradnje nema alternative. Tu trebamo i saradnju političlke elite,kako bi se razbila teorija zavjere i nekakve strategije odbijanja integracije. Regionalna saradnja ne doprinosi samo miru u regionu,nego i stvaranju uvjeta za jedno zajedničko tržište, gdje bi investitori mogli sigurno ulagati svoj kapital»

Anila Šuka