1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU najavljuje pomoć u obnovi infrastrukture u poplavljenom regionu

EU će pored „hitne pomoći“ uputiti na Balkan i sredstva za privremeno zbrinjavanje ljudi i rekonstrukciju poplavom oštećene infrastrukture. U Briselu upozoravaju da u Evropi ubuduće očekuju sve teže poplave.

U Briselu očekuju da bi prva faza reakcija na poplave u regionu, ona koja se odnosi na hitnu tehničku stručnu pomoć i spašavanje ljudskih života, mogla da se okonča u srijedu (21.5.) kada se očekuje kraj plavnog talasa. U EU kažu da će sistemi nadzora biti uključeni i u narednom periodu kada se očekuje „suvlje vrijeme“, upozoravajući da ono može uticati na topljenje snijega i dodatne probleme pogotovo na području BiH.

„Nadamo se da će sve manje biti potrebe za tom tehničkom pomoći, jer ulazimo u fazu kada treba zbrinjavati ljude, procjenjivati štetu, i razgovarati o onome što možemo da povučemo iz EU da bismo obnovili zemlju. Do tada treba pažljivo slušati saopštenja vlade jer još uvek možemo da izgubimo ljudske živote zbog nepoštovanja uputstava“, poručio je iz Brisela generalni sekretar Savjeta za regionalnu sradanju, Goran Svilanović.

Poplava je zahvatila cijeli region

Poplava je zahvatila cijeli region

Svilanović je evropsku komesarku za vanredne situacije i humanitarnu pomoć, Kristalinu Georgieviu, upoznao sa trenutnim potrebama ugroženog područja: „Postoje dva evropska instrumenta koja mogu biti upotrijebljena. Jedan je instrument za vanredne situcije. Radi se o sumi od pola milijarde evra, koja je raspoloživa za cijelu EU i zemlje kandidate, u okviru jedne godine. Za korišćenje tog fonda, pored toga što zemlja mora da bude članica ili kandidat za članstvo, procijenjena šteta u državi mora da prelazi 0,6 posto bruto nacionalnog prihoda. To, nažalost, u Srbiji jeste slučaj“, objašanjava Svilanović.

Regionalna kandidatura Srbije, Hrvatske i BiH za evropsku pomoć

Procijenjena šteta od poplava u Srbiji trebalo bi da iznosi najmanje 175 miliona evra kako bi se tek dio nadoknadio iz evropskih fondova za tzv. „velike katastrofe“. Hrvatska bi, da bi se kvalifikovala za sredstva ove pomoći, trebalo da ima štetu od minimum 254 miliona evra. U EU kažu da u roku od 10 nedjelja očekuju vjerodostojne podatke o visini štete iz ove dvije zemlje, na osnovu kojih bi Savjet EU i Evropski parlament mogli da odlučuju o visini nadoknade koja bi najranije na jesen mogla biti proslijeđena iz EU pogođenim zemaljama. Istovremeno, iako iz BiH stižu informacije o gubicma koji se mjere i milijardama, u Briselu napominju da BiH nije ispunila uslove za ovu kategoriju pomoći, jer još nema status zemlje kandidata:

Vesna Pusić

Vesna Pusić

„Zato ispitujemo mogućnosti za regionalnu kandidaturu, odnosno da se cijeli region proglasi za region pogođen katastrofom, kako bi se pomoglo i BiH. Svi se slažemo da je upravo sada trenutak da se pokaže evropska solidarnost i da se pomogne cijelom regionu da se oporavi“, poručila je hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić, poslije sastanka sa evropskom komesarkom za vanredne situacije i humanitarnu pomoć.

U sjedištu Evropske komisije dodaju da će BiH svakako moći da se u sanaciji štete prouzrokovane poplavama koristi evropskim fondovima predpristupne pomoći (IPA), kao i novcem namijenjenim za specifične projekte, kao što su oni za uklanjanje mina koje su, usljed poplava i klizišta, ponovo postale prijetnja za bezbjednost građana i objekata.

Učetverostručene štete od poplava u Evropi

Kao treći korak u borbi protiv prirodne katastrofe koja je zahvatila region Balkana u Briselu najavljuju pomoć u rekonstrukciji infrastrukture:„Naredna treća faza je faza obnove zemlje. Sredstva za to bi išla iz IPA fondova i to će biti sredstva iz Humanitarnog fonda kao drugog instrumenta EU. Ona će biti distribuirana preko Crvenog krsta i Svjetskog programa za hranu. I to je ono čemu možemo da se nadamo od EU“, poručio je Svilanović.

EU je već uputila prvu pomoć na teren

EU je već uputila prvu pomoć na teren

U Evropskoj komisiji naglašavaju da je pored rješenja za trenutne probleme na Balkanu neophodno razmišljati i o budućnosti gdje će, kako se upozorava u Briselu, poplave biti sve „češće i teže“. Navodi se tako da je tokom posljednjih 30 godina šteta od prirodnih katastrofa u Evropi učetvorostručena, od 50 milijardi evra tokom osamdesetih godina do 200 milijardi evra koliko iznosi danas na godišnjem nivou.

Preporuka redakcije