1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU naglašava spremnost za prijam bivših jugoslavenskih republika

Europska komisija zagovara približavanje bivših jugoslavenskih republika Uniji 25 zemalja članica. To je u četvrtak u Sarajevu za zemlje takozvanog zapadnog Balkana naglasio direktor u odjelu za vanjske poslove Europske komisije zadužen za jugoistočnu Europu Reinhard Priebe.

Na rubu sastanka donatorske konferencije održane u Sarajevu, koju su organizirali Europska komisija i Svjetska banka direktor u odjelu za vanjsku politiku Europske komisije zadužen za takozvani zapadni Balkan Reinhard Priebe izjavio je slijedeće: „Naša politika približavanja zapadnog Balkana Europskoj Uniji uvijek je bila takva da svaka zemlja mora imati priliku da se prema Europi kreće što je brže moguće i da ne mora čekati na one zadnje“. Načelo regate kako je slikovito opisana strategija Europske Unije za jugoistočnu Europu određeno je na prošlogodišnjem solunskom summitu Unije.

„Ne pitajte me tko je na drugom, trećem ili četvrtom mjestu“, odbacio je Priebe davanja bilo kakvih datuma za prijam zemalja od kojih su osim Albanije večina tek 1992. godine izborile državnu neovisnost. Dok je Europska komisija Hrvatskoj već zajamčila početak pregovora početkom iduće godine, a Makedonija je već predala zahtjev za članstvo, dotle Srbija i Crna Gora te Bosna i Hercegovina još uvijek čekaju na završetak sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom Unijom. A to je tek prvi korak u postupnom približavanju punopravnom članstvu i prijamu u EU.

Priebe je priznao da u svim državama postoje poteškoće oko provedbe reformi koje su neophodne za proces stabilizacije i pridruživanja: „Naša je nada da će se one brzo nastaviti i ići dalje“, kaže Priebe. Što se tiče sve učestalijih zahtjeva za razdvajanjem državne zajednice Srbije i Crne Gore Priebe je rekao: „Smatramo da nema smisla u regiji stvarati još manje države“. Istodobno se moraju poštivati odluke političkih vodstava u Beogradu kao i u Podgorici kojima se na referendumu 2006. godine daje pravo da odluče o konačnom statusu državne zajednice.

Neodređeni međunarodno pravni status Kosova koje se prema rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1244 nalazi unutar Srbije i Crne Gore Priebe je ocijenio „trenutno najtežim pitanjem na Balkanu“. Stoga je jasno, kaže Priebe, da će Europska Unija na tim prostorima preuzeti veći dio odgovornosti. Istodobno je odbacio zahtjeve za uklanjanje prijelazne uprave Ujedinjenih Naroda UNMIK koja postoji od 1999. godine: „Europska Unija zasigurno neće biti tako arogantna da bi na Kosovu sama preuzela odgovornost za budućnost“.