1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

EU mora podržati Balkan

Države Balkana se nalaze u privrednim problemima. Čak i privreda Slovenije se nalazi u "slobodnom padu". U takvim uslovima EU ne smije zaboraviti na obećanje o evropskoj perspektivi Balkana, prenose njemački mediji.

Prvi put od kako se u EU vrši istraživanje raspoloženja njenih građana, većina njih se protivi daljem proširenju Unije. 53 odsto ispitanih se protivi nastavku tog procesa. Ipak, posebno zbog ekonomske krize, Balkanu je hitno potrebna pružena ruka svih zemalja članica Unije, piše Dušan Reljić (Fondacija nauka i politika iz Berlina) za list Tagesspiegel.

"Kriza u državama Zapadnog Balkana je samo djelomično nastala zbog unutrašnjih problema tih zemalja. Najveći dio problema izbio je jer su se balkanske države "zarazile" krizom u EU, pošto su za nju tijesno vezane. Otkako je došlo do pada konjukture u velikim evropskim državama, privrede balkanskih država se nalaze u slobodnom padu. Osim toga, u većini balkanskih država zakazao je proces tranzicije. Doduše, privredni sitemi su liberalizovani, ali su pali industrijska proizvodnja i konkurentnost. Porasli su dugovi i minusi u državnim budžetima. Masivno uzimanje kredita u inostranstvu nije dovelo do željene modernizacije i povećanja izvoza. Realna privreda je potonula, a prenapuhani sektor trgovina i uslužnih djelatnosti nije dovoljan da bi se omogućio privredni rast i otplata dugova.

Sa jednog od brojnih samita država Zapadnog Balkana i EU

Sa jednog od brojnih samita država Zapadnog Balkana i EU

Uprkos tome, u većini zemalja Zapadnog Balkana građani i dalje priželjkuju ulazak u EU. Stabilne demokratije i očuvanje orijentacije prema evropskim integracijama su radosne poruke za EU. Evropski političari bi morali te poruke da prenesu svojim građanima i da ih podsjete na osnovnu, stratešku ideju EU - učvršćivanje mira na kontinentu ulaskom novih država u ovu organizaciju. Upravo u vrijeme krize moraju se ojačati i slijediti evropske ideje", piše Dušan Reljić za list Tagesspiegel.

"Slobodan pad" slovenske privrede

Slovenija se nalazi u prvoj velikoj krizi od proglašenja nezavisnosti. Većina Slovenaca uzroke krize ne vidi u globalnim zbivanjima, nego u vlastitim greškama, u propasti socijalnih vriojednosti i pohlepnosti domaćih aktera, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Pred Vladom u Ljubljani je mnogo pitanja, a malo jasnih odgovora

Pred Vladom u Ljubljani je mnogo pitanja, a malo jasnih odgovora

"Nova vlada je donijela nekoliko reformi, ali još nije jasno kakav efekat će one imati. Već sada je jasno da Slovenija nakon krize neće ličiti na Sloveniju prije nje. Društvo te zemlje još djeluje na plemenskim principima. Ekonomske, političke, socijalne i druge odluke se donose na osnovu porodičnih veza ili pripadnosti klanovima, što slovensko društvo čini nefleksibilnim. Slovenci su u ovoj krizi shvatili da im se može desiti isto što i Grcima. U ovoj državi se stvara utisak da se ona nalazi u slobodnom padu. Niko, čak ni političari s vrha i vrhunski ekonomisti, ne zna da li će djelovati mjere koje su donesene. Radi se o jednačini sa isuviše velikim brojem nepoznatih", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Koliko je jaka demokratija u "novim" državama EU?

Rumunija je članica EU, ali nije preuzela sve principe ove organizacije

Rumunija je članica EU, ali nije preuzela sve principe ove organizacije

Mađarska, Rumunija, Bugarska - ovo su samo neke od država EU koje se nalaze pod "posebnom paskom" Brisela zbog političkih procesa koji se njima odvijaju. Volja za reformama kao da je prestala onog trenuka kada su te države ušle u Uniju, piše Neue Zürcher Zeitung, posebno obraćajući pažnju na Rumuniju. U ovoj zemlji premijer Viktor Ponta pokušava da prigrabi svu vlast, a nedavno nije uspio da uz pomoć referenduma smijeni predsjednika Trajana Baseskog.

"Politička konfrontacija u Rumuniji je u prvom redu posljedica otpora korumpirane političke klase pokušaju da se ona izvede pred sud zbog njenih krivičnih djela, odnosno pokušaju da se političarima oduzmu privilegije. Velikodušne isplate eksponentima sigurnosnih snaga ili navodnim "revolucionarima" spasili su za sada Rumuniju od "Bugarskog scenarija", odnosno propadanja u kriminal. Nasuprot tome se u Rumuniji uspostavila klanski organizovana privreda unutar državnog i partijskog aparata. Borba za reformu tog sistema se, za sada, odvija bez nasilja, ali na političkoj bini ona zato protiče prilično žestoko", stoji u listu Neue Zürcher Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić