1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU ima ambiciozne planove za zaštitu klime

Predsjedavajuća Ministarskog vijeća Unije, Angela Merkel, je u Brisel otputovala s prijedlogom da se do 2020. za petinu smanji ispuštanje štetnih gasova u atmosferu. Po svemu sudeći će joj poći za rukom da ovaj cilj prihvate svi.

Kancelarka Merkel je ekologiju stavila u prvi plan

Kancelarka Merkel je ekologiju stavila u prvi plan

Kancelarka Angela Merkel je znala da se dohvatila vrućeg kestena kada je kao prvu tačku dnevnog reda susreta na vrhu izabrala zaštitu klime. Na kraju su se lideri zemalja EU usaglasili kako je cilj da se do 2020. godine izbacivanje štetnih gasova u atmosferu smanji za jednu petinu. Njemačka kancelarka je ponovila stav kako EU mora imati vodeću ulogu u zaštiti klime.

"Mislimo da je neophodno da Evropa preuzme ovakvu ulogu, da takvu ulogu žele i članice ove organizacije, te da je to neophodno i stoga kako bi partnere izvan Evrope nagnali da i oni sebi zacrtaju ovako ambiciozne ciljeve."

Sporan je ipak bio prijedlog njemačke kancelarke da se sa trenutno 6,5 odsto, udio obnovljivih energija u ukupnoj potrošnji poveća na 20 odsto, te da to bude obaveza za sve. Protiv toga je prvenstveno bila Francuska, koja je najveći proizvođač struje iz nuklearnih elektrana. Predsjednk Francuske, Jacques Chirac, je kao preduslov postavio to da se struja iz atomskih elektrana ne tretira kao nešto što pogoršava stanje klime. Druge države su takođe tražile da se uzme u obzir pozicija svake od njih. Luksemburški premijer, Jean Claude Juncker, se založio za uspostavu saradnje koja bi prelazila okvire državnih granica.

"Mi možemo učiniti mnogo manje na iskorištenju energije vjetra od država koje izlaze na more, i koje na otvorenom moru mogu izgraditi velike vjetrenjače. Ako na tom polju budemo mogli sarađivati sa Belgijom i Holandijom, i to nam se prizna, onda bi to bilo istinsko evropsko rješenje."

Angela Merkel će tokom današnjeg dana formulisati konkretne prijedloge koji će biti uneseni u završnu deklaraciju.

"Napori za dostizanje ovakvih nivoa proizvodnje energije iz obnovljivih izvora su važni jer će oni donijeti inovacije, te zato što tako stupamo potpuno novim stazama privrednog i tehničkog razvoja. To je važno kako bi u budućnosti održali našu ulogu u izvozu ovakvih tehnologija."

Prilikom zajedničke večere lidera 27 država unije je bilo riječi o još jednoj vrućoj temi: Berlinskoj deklaraciji uz pedesetu godišnjicu potpisivanja Rimskih ugovora. U ovu deklaraciju bi trebalo unijeti najveće uspjehe unije u proteklih pola vijeka, ali i planove za budućnost. Ona bi trebalo da bude gotova do 25. marta, ali još uvijek nije dogovoren njen sadržaj. Mišljenja o prioritetima za budućnost su oprečna. Velika Britanija je za to da se ne govori o socijalnoj komponenti unije, a Luksemburg, recimo, za to da se organizacija jasno izrazi kako podržava koncept socijalno orjentisane države. Još jedna od spornih tačaka jeste i usvajanje prvog evropskog ustava. Ratifikacija ustava je na ledu otkako je njegov prijedlog odbijen na referendumima u Holandiji i Francuskoj.