1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU i SAD: tamni oblaci nad pregovorima o slobodnoj trgovini

Špijunska afera NSA-a se poput crnog oblaka nadvila nad pregovore o stvaranju Zone slobodne trgovine između EU-a i SAD-a. Njemački političari traže poduzimanje mjera protiv gospodarske špijunaže.

Pregovarati ili ne pregovarati? Nakon otkrića bivšeg djelatnika američke tajne službe, europska povjerenica za pravosuđe, Viviane Reding, je zatražila da se ni u kojem slučaju ne započnu pregovori o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država dok ne bude jasno je li američka tajna služba NSA doista špijunirala europske institucije. Radi se o sporazumu kojim bi se ubuduće trebala olakšati trgovina, ukinuti carine i osigurati brojna nova radna mjesta.

Rainer Bruederle

Rainer Brüderle

U ponedjeljak (8.7.2013.) su započeli razgovori - kao što je i planirano - iako se znalo da su američke tajne službe u EU zastupništvo u Washingtonu postavile uređaje za prisluškivanje. Negodovanje je veliko, povjerenje poljuljano. Političar njemačkih liberala (FDP), Rainer Brüderle, je zahtijevao da se pregovori započnu temom gospodarska špijunaža. "Nije nam od nikakve pomoći ako smanjimo carine, a istovremeno se tvrtke špijuniraju", kazao je u izjavi za ARD i dodao da ne bi smjelo doći do sklapanja sporazuma bez da se povjerljivo razjasni pitanje gospodarske špijunaže.

Paralelno s pregovorima o trgovini, s radom je započela i jedna radna skupina, koja raspravlja o prigovorima u svezi sa špijuniranjem, kako je priopćeno iz Delegacije EU-a u Washingtonu. U tim razgovorima sa službenicima će prvo biti riječi o načinu rada i terminima. Detalji nisu priopćeni.

"Sve se to preuveličava"

Saznanje da NSA špijunira razmjenu podataka i u Njemačkoj je jako uzburkalo duhove. Političari se pribojavaju da Amerikancima nije stalo samo do borbe protiv terorizma, već i do informacija iz raznih poduzeća. U jednoj zoni slobodne trgovine se ne bi trebalo špijunirati gospodarstvo zemalja članica, kazao je za list "Rheinische Post" predsjednik kluba zastupnika Demokršćanske i Kršćansko-socijalne unije CDU/CSU u Bundestagu. Savezna ministrica za pravosuđe, Sabine Leutheusser-Schnarrenberger (FDP) je u izjavi za "Süddeutsche Zeitung" zatražila da se u pregovorima prvo razgovara o tome što će biti s poslovnim tajnama i zaštiti podataka.

Dosad je Kina važila za napadača broj jedan kad je u pitanju špijuniranje poduzeća. Tu se ništa nije promijenilo, kaže u razgovoru za Deutsche Welle ekonomski stručnjak s ifo-Instituta iz Münchena, Gabriel Felbermayr. "Sve se to sad preuveličava", kaže on ističući da ne vidi nikakvu povezanost između gospodarske špijunaže i budućeg sporazuma o zoni slobodne trgovine između SAD-a i EU-a. Ako uopće ima bilo što, što ne valja po pitanju tog sporazuma, onda to svakako nije gospodarska špijunaža, nego veća konkurencija za manja srednja poduzeća. "Njima će ubuduće biti teže", kaže Felbermayr. Međutim on je uvjeren da će prednosti ipak prevagnuti.

Napet odnos između Njemačke i SAD-a

Obama i Merkel nazdravljaju jedno drugom

Ovdje je još cvjetalo njemačko-američko cvijeće: Obama u posjetu kod Angele Merkel u Berlinu - prije nego je afera špijuniranja izašla na vidjelo

Međutim, ima i stručnjaka, koji ne dijele Felbermayrovo mišljenje, i zapadne tajne službe optužuju da sustavno špijuniraju njemačke tvrtke. To doista nije tek tako izmišljeno. Britanska obavještajna služba GCHQ, primjerice, među ostalim ima izričit zadatak da se pobrijne za "gospodarsku dobrobit". Formulacija "economic well-being" je zapisana u prvom odlomku "Zakona o obavještajnom servisu" (Intelligence Service Act) iz 1994., jer u Veliko Britaniji zakon određuje djelovanje tajnih službi.

No u slučaju SAD-a - bez obzira jesu li istinite optužbe za špijunažu - odnos Amerike i Njemačke je napet, kaže politolog iz Regensburga, Stephan Bierling: "Naravno da je taj odnos opterećen. Amerikanci su se usudili daleko otići kad su u pitanju metode prisluškivanja. Posebice prisluškivanje EU delegacije. To Europljani neće prihvatiti. Iako, mora se ipak reći da tu svi pomalo igraju s lažnim kartama." To se, nastavlja Bierling, vidi i na osnovu tzv. Gentlemen-Agreement-a (gentlemen-sporazuma), kojega je njemačka obavještajna služba BND sklopila s NSA-om o usklađivanju podataka. "I Nijemci profitiraju od američkih podataka i informacija", tvrdi Bierling.

Pregovori bi mogli propasti

Bierling ne vjeruje da bi se odnosi između Njemačke i SAD-a mogli u skorije vrijeme poboljšati.

Središnjica NSA-a (National Security Agency) u Fort Meadeu

Središnjica NSA-a (National Security Agency) u Fort Meadeu

"Već od kraja Hladnog rata obje zemlje ionako više nemaju neki veći interes jedna za drugu." U Afganistanu i Libiji su Nijemci, prema mišljenju Amerikanaca, igrali sumnjivu ulogu. Obrnuto, Njemačka je sumnjičava prema Sjedinjenim Američkim Državama. "Obama se na Brandenburškim vratima može i zaklinjati u zajedničke vrijednosti, i Merkel može dobiti medalju američkog predsjednika za slobodu, ali onog bliskog, samorazumljivog partnerstva više nema."

Iako će zbog napetog odnosa dviju zemalja pregovori možda biti čak i teži, "propasti zbog toga neće", procjenjuje Bierling. "Ima tu i puno većih problema zbog kojih bi to moglo propasti - genetski modificirano meso ili francuski zahtjev za zaštitnom zonom za audiovizualne sadržaje. Mogućnosti su relativno velike da pregovori propadnu, pritom je afera oko prisluškivanja samo mali problem među puno njih."

Autori: Christian Ignatzi / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić