1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU i novo sirenje

Bernd Riegert11. novembar 2005

Oli Ren Komesar zadužen za proširenje EU nije delovao oduševljeno dok je rutinski deklamovao ocene potencijalnih aspiranata za ulazak u EU. Suština glasi – Sve države. Turska i države zapadnog Balkana učinile su napredak ali još uvek ima ozbiljnih problema.Ni u jednom slučaju nema garancije za ulazak u EU.

https://p.dw.com/p/AV1I
Koliko zvijezda moze stati na zastavu EU?
Koliko zvijezda moze stati na zastavu EU?Foto: AP

Prilično reziginrnao Oli Ren je izjavio da se obećanja već data zemljama na Balkanu moraju ispuniti ,ali je odmah dodao da je sada kraj i da novih obećanja neće biti.

Komesar EU je u prilično negativnom tonu govorio o mogućnosti preteranog širenja EU.Njegova poruka sadašnjim gradjanima EU glasi – Da ja shavatam ozbiljnost vaše zabrinutosti i strah ljudi koji ne razumeju zašto Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora sa ili betz Kosova, Albanija, Makedonija, Rumunija, Bugraska i na kraju Turska moraju biti primljene u EU.

U redu čeka 8 ili 9 krajnje različitih potencijalnih kandidata.Najvažniji argument je naravno da se balkanske zemlje mogu razviti u stabilne demokratije samo ako budu imale prespektivu ulaska u EU. To se može potkrepiti primerom 7 zemalja bivšeg istočnog bloka koje su 2004 primljne u EU. Gde bi one bile danas da se EU libila da ih primi?I bivša Jugoslavija, Albanija, Bugarska i Rumunija pripadaju Evropi – to poltičari u staroj evropi moraju još ofenzivnije da prenose svojim biračima. Medjutim u Brisleu, Parizu ili Berlinu se vrlo dobro zna da se trenutno ovakvim porukama briači ne mogu prodobiti.

Nezadovljstvo širenjem EU na istok i s tim povezani troškovi doveli su do toga da Francuzi i Holandjani na referndumu odbace ustav EU.

EK će biti okrenuta gradjanima EU i neće samo govoriti o pozitivnim stranama proširenja već će se jasno i glasno reći koliko šta košta.Upravo zemlje koje su iznurene gradjanskim ratom, zemlje koje nisu u stanju da prežive same ,kao što su BiH Srbija i Crna gora i najverovatnije Kosovo – godinama će biti upućene na pomoć EU.A etnički sukobi koji još nišu rešeni u tim nestabilnim društvima biće uvezni u EU.

Ali isto tako mora se jasno predočiti alternativa – bez prespektive ulaska u Eu koja tim zemljama nameće disciplinu- te različte grupe naroda bi ponovo mogle medjusobno da zarate.

Ukoliko se EU u narednih 10 – 15 gdoina zaista proširi i umesto 25 bude imala 33 ili 34 članice – onda je reforma strukture neophodna. EU je potreban ustav, a čak ni sadašnji nacrt tog dokumnta ne nudi instrumentarjum za valdanje zajdnicom država koja se širi.Medjutim taj važan, životno važan projekat još uvek je zamrznut.Do sada nema ni jedne ideje koja bi spasila čitavu stvar.A bez novog okvira ne može održati sadašnju kurs širenja EU.

Ako je izvoz stabilnost suštinski argumnt za širenje EU onda je teško odbiti pružanje perspekitive državama kao što su Ukrajina, Gruzija ili nadajmo se jednog dana demokrstaka Belorusija.Te države se s pravom pitaju – zar nismo i mi Evropljani i to veći od Turaka?