1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

EU i njezin gospodarski jad i čemer

Recesija, nezaposlenost, ekstremističke stranke - kriza Europi stvara stres. Na EU summitu u četvrtak i petak (14./15.3.) u sukob dolaze različiti prijedlozi rješenja.

Mnoge vodeće političare u Europi polako hvata očaj. Europska unija ima teške godine politike konsolidacije iza sebe, ali preokret prema boljem još uvijek nije na vidiku. Gospodarski rast je i dalje slab, mnoge zemlje su čak u recesiji, a i nezaposlenost raste, prije svega na jugu kontinenta. Sve je više zemalja kojima je potrebna pomoć. Guy Verhofstadt, šef liberalne frakcije u Europskom parlamentu nabraja taj sav jad i čemer:

Guy Verhofstadt

Guy Verhofstadt

"Vidim da je u Grčkoj zabilježen uspon desnih ekstremista; u Italiji nema vlade; na Cipru posrnule banke; u Španjolskoj izgubljena generacija; Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj su potrebni paketi štednje da bi se mogle pridržavati pravila; u Irskoj počinje šesta godina štednje." Mnogi se pitaju: hoće li građani tu igru još dugo izdržatii - kako u stabilnim zemljama poput Njemačke, koja treba pomoći, tako i u državama s problemima, koje trebaju dalje i sve više štedjeti? I - hoće li se Europa, obzirom na različitosti, jednog dana raspasti? To je ta teška pozadina problemskih oblaka koji su se nadvili nad EU summit šefova vlada i država, koji se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu.

Irska kao uzor

Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso ništa ne želi uljepšati: "Pojedini troškovi, koje na svojim plećima moraju nositi najslabiji u našim društvima, postat će jednostavno nesnošljivi", kazao je on u srijedu (13.3.) pred Europskim parlamentom u Strasbourgu. Pravedna podjela tereta stoga mora biti "ključni element naše politike", naglasio je Barroso i dodao da nema drugog puta od kursa konsolidacije. "Ne smijemo ponoviti greške iz prošlosti tako što nagomilamo nove dugove a strukturne reforme radi više konkurentnosti pomičemo za poslije." No, ispravljanje grešaka je već odavno u tijeku i Europa je učinila velike iskorake u smanjenju deficita, kao i kad je riječ o konkurentnosti, ističe Barroso.

Jose Manuel Barroso u Europskom parlamentu

Barroso ne želi uljepšati stvari, ali ostaje optimističan

U svome pismu upućenom šefovima vlada i država Europske unije uoči summita, Barroso govori o tome da reformski napori polako donose plodove. Kao primjer navodi Irsku, jednu od zemalja, koja je dobila paket spasa. Irska osim toga u prvoj polovici 2013. zasjeda EU-vijećem te koristi priliku da se prikaže kao uzor. Irska ministrica za Europu, Lucinda Creighton, kaže da kao Irkinja veoma dobro zna koje teške posljedice sa sobom može donijeti konsolidacija proračuna. "Ali ako želimo stvoriti dugoročan rast i radna mjesta, onda moramo dovesti u red državne financije."

Neki to međutim ne mogu više ni čuti. Britanski laburistički zastupnik u Europskom parlamentu, Stephen Hughes, smatra da je na djelu jedna "besmislena razarajuća politika". Kaže da su se sva obećanja gospodarskog poleta ispostavila kao prazna. A šef frakcije Zelenih u Europskom parlamentu, Daniel Cohn-Bendit, se žali da ni EU svojim zajedničkim sredstvima više neće moći posredovati tamo gdje države zakažu, ukoliko se vlade izbore za njihov prijedlog proračuna EU od 2014. do 2020. godine. Vijeće EU i tu želi kraćenja, dok su Komisija i Parlament prvotno tražili više novca. Cohn-Bendit nije jedini koji tako razmišlja. Velikom većinom je Europski parlament u srijedu (13.3.) odbio prijedlog Vijeća zemalja članica. Time je parlament odmah oštro pokazao zube tako da će doći do novih pregovora o proračunu.

Umjesto stalnih novih ideja - miran nastavak rada

Europa je trenutačno podijeljena u mnogim segmentima: podijeljena je u one koji zagovaraju konsolidaciju i pristaše politike državnih impulsa za rast; u jedan relativno stabilan sjever i slab jug; na europske integracioniste, koji obzirom na krizu žele više Europe, i na one, koji se zalažu za jačanje nacionalne države. Ova posljednja skupina postaje sve veća. Njoj pripada i Nigel Farage, šef UK Independence Party - britanske stranke neovisnosti. Iako sjedi u Europskom parlamentu, želi svoju zemlju izvesti iz Europske unije. U nedavnim izborima u Italiji vidi najnoviji primjer jednog sveeuropskog trenda prema euroskeptičnim strankama. Smatra da je euro razlog za gospodarsku nuždu na jugu: "Monetarna unija je jedna prava ekonomska nesreća!"

Zahrđali znak eura

Za sve je kriv euro - tvrdi Nigel Farage

Na drugom kraju skale uzrujanosti u parlamentu sjedi njemački zastupnik iz redova CDU-a (Kršćansko-demokratska unija), Herbert Reul. Njemu, kako ističe, idu na živce histerične izjave s lijeve i s desne strane, kao i stalni novi prijedlozi. Reul savjetuje miran nastavak rada: "Na kraju neće pobijediti onaj tko svaki dan ima novu ideju, nego onaj, koji izdrži i koji na kraju može pokazati: taj posao se isplatio."

Otprilike tako je to stalno propovijedala i njemačka kancelarka Angela Merkel. Ali pritisak na vlade da pruže rezultate je velik. Prigodno za summit su sindikati pozvali na veliku demonstraciju ispred briselske zgrade EU vijeća, koja je usmjerena protiv politike štednje.

Autori: Christoph Hasselbach / Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose