EU i NATO-u potrebna vojna podrška
1. oktobar 2008Zemlje same odlučuju hoće li i u kojoj meri odgovoriti na zahtijeve EU. Kamen-temeljac Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije (ZBOP) postavljen je potpisivanjem Mastrihtskog ugovora 1992. Prve misije startovale su priije pet godina, a do danas je bilo ukupno 19 takvih misija.
Tako su 2003. formirane snage EUFOR sa ciljem da potpomognu mirovne mere u Makedoniji. EUFOR je pod nadzorom Savjeta Evropske unije, a djelovanje tih jedinica koordiniše visoki predstavnik te organizacije za spoljnu i politiku i bezbjednost Havijer Solana.
Najveća misija biće na Kosovu
Već godinama se planira formiranje jedinica Evropske unije za brza dejstva. Cilj je da se u roku od 60 dana okupi 50 do 60 hiljada vojnika koji bi godinu dana mogli da budu u pripravnosti. No, zemlje članice Evropske unije do sada nisu pokazale baš veliku spremnost da stave na raspolaganje svoje vojnike ili policajce. Havijer Solana smatra da bi EU morala brže da reaguje.
„Jedna od bitnih stvari koje Evropska unija mora postići jeste direktno reagovanje u realnom vremenu, u slučaju da se pojavi kriza ili neki problem u svijetu. Ukoliko se ne reaguje dovoljno brzo, gube se važno vrije, energija, pa čak i ljudski životi.“
Najobimnija misija Evropske unije biće EULEKS na Kosovu. "Želimo da pomognemo razvoj tamošnjeg društva u svim važnim oblastima, u politici, privredi, a za nas je veoma važno i poštovanje manjina na političkom i vjerskom nivou".
Francuska, predsedavajuća Evropske unije, kao jedan od prioroteta na toj funkciji istakla je jačanje zajedničke odbrambene politike te organizacije. Predsjednik Nikola Sarkozi želi da to i finansijski ojača. Stupajući na dužnost, on je pred parlamentom Evropske unije rekao: "Kako Evropa da postane politička sila koja govori glasno, ako Evropa nije u stanju da se brani i izdvoji odgovarajuća sredstva za svoju odbrambenu politiku?"